Umjesto hvale ulovljenim kapitalcima, od početka godine u barskoj marini prolamaju se protesti ribara profesionalaca i rekreativaca zbog novih tarifa za komunalne vezove.
Ribari traže korigovanje ovih cijena i tvrde da je takav skok nezabilježen na našem primorju, a menadžment AD “Marina” ukazuje da sprovodi odluke borda direktora, odnosno većinskog vlasnika iz Litvanije.
Konzorcijum “Multikapital Marina” čine letonska “Latvijas Krajbanka”, investicioni fond SIA Multikapitals i operatorska firma “Marin” iz Rige. Sa konzorcijumom je Vlada krajem 2009. potpisala 2,2 miliona eura vrijedan ugovor o kupoprodaji 54,34 odsto akcija AD “Marina” Bar, kao i o dodjeli koncesija na period od 30 godina.
Skoro dvogodišnje gunđanje zakupaca vezova što cijene skaču iz sezone u sezonu eskaliralo je 17. januara protestnom peticijom sa više od 90 potpisa, kojom se traži svođenje cijena na nivo ostalih primorskih gradova.
“Oko 60 do 70 odsto zakupaca su penzioneri kojima za zakup godišnje trebaju dvije do tri penzije, iako im te barke služe za odmor, druženje i izlazak na more s porodicom. Nekima taj ulov predstavlja i jedini obrok za porodicu, jer drugo nemaju da pojedu", poručili su tada zakupci koji su i prošlog četvrtka imali slično okupljanje.
"Logično poskupljenje"
Oni navode da je od 2000. do danas cijena veza porasla 30 puta, “od 30 njemačkih maraka do 450 eura koliko je sada”, pri čemu je cijena 2009. porasla 37 odsto, prošle 30 odsto, “a ovogodišnje povećanje iznosi od 30 do 70 odsto”.
Zakupci tvrde da se u Ulcinju i Budvi ne plaća komunalni vez, da je u Herceg Novom i Tivtu cijena komunalnog veza znatno niža i iznosi 95 eura, te da zakupci tamo nijesu prinuđeni da vez plaćaju godinu unaprijed.
“Iskreno uvažavam revolt građana zbog najavljenog povećanja cijena. Nadam se da će najavljene aktivnosti Vlade kroz izgradnju ribarskih i lokalnih luka riješiti problem u što skorije vrijeme", rekao je za “Vijesti” kapetan Dušan Perović, izvršni direktor AD “Marina” posljednje tri godine.
On je kazao da je u 2009. na tenderu za privatizaciju marine pobijedio konzorcijum “Multikapitals Marine” iz Rige.
Ugovor o koncesiji prema državi definiše fiksnu godišnju koncesionu naknadu od 122.000 eura, te varijabilnu godišnju koncesionu naknadu od 5,2 eura po dužnom metru plovila.
Neke od cijena za koje u AD marina kažu da "nijesu za proteste" i da su jeftinije nego u regionu:
- Za barku dužine 5,5 metara na atraktivnoj lokaciji uz barsko šetaliste - 325 eura sa PDV-om i varijabilnom koncesijom
- Za taksi ili plovilo za privrednu djelatnost - 1.620 eura godišnje
- Za jahtu veličine 13,5 metara za godišnji vez treba - oko 2.200 eura
Podigao kredit da riba
"Logično je da su te naknade uslovile podizanje cijena usluga AD “Marina”, što je dovelo do nezadovoljstva dijela građana Bara”,
Kapetan Perović je dodao da je “i prije i tokom privatizacije ukazivao na problem komunalnih vezova, ribarskih plovila, taksi-plovila i svih onih koji ne spadaju u kategoriju nautičkog turizma”.
Ribar Tošo Milović je podigao kredit za samozapošljavanje da bi se bavio ribarstvom, ali, kako sad stvari stoje, kaže da će ispasti da će cijeli kredit morati da da marini.
Navodeći da je i sam bio radnik marine, Milović je ukazao da je tada bilo drugačije, “danas mogu da nam rade šta hoće, a naše je da ćutimo i da plaćamo”.
Sportski ribolovac i ponosni vlasnik barke BR 68, stare oko 50 godina, “još sa Pristana”, Almir Đulamerović, rekao je da slijedi porodičnu tradiciju držanja isključivo drvenih čamaca, ali da mu “ovakav skok cijena veza ne ide na ruku da održi tradiciju, uprkos želji”.
Galerija
Bonus video:
