Projektni zadatak za izradu tehničke dokumentacije za izgradnju rešetki na Morači, koja bi spriječavala da otpad iz te rijeke nesmetano ulazi u Skadarsko jezero, biće završen do kraja mjeseca, a njihovo postavljanje očekuje se do ljeta, kazao je “Vijestima” direktor Nacionalnog parka Skadarsko jezero Zoran Mrdak.
Radna grupa koju su sačinjavali predstavnici njemačke organizacije za razvojnu saradnju GIZ, Glavnog grada, Gradskih opština Tuzi i Golubovci, Uprave za vode i Nacionalnog parka predložila je na sastanku dvije lokacije za postavljanje rešetki.
“Jedna rešetka bila bi postavljena na lokaciji kod Ponara - nizvodno od Vukovačkog mosta. Ona bi sakupljala plastiku i granje, dok bi druga bila na mostu kod Bioča i služila bi za zaustavljanje čvrstog materijala, prije svega debala”, objasnio je Mrdak i dodao da bez predrešetke postavljena brana za otpad kod Ponara ubrzo bi bila havarisana.
Manje otpada za trećinu
Na sastanku je predloženo da se postavi i rešetka na rijeci Rujeli kod Tuzi, koja nanosi velike količine različitog smeća u Skadarsko jezero.
Planirani projekti imaju za cilj zadržavanje različitih vrsta otpada, od plastične ambalaže, drvenih masa, pa do životinjskih leševa.
“Zbog toga je potrebno da Glavni grad ima razvijen plan upravljanja tim otpadom. Materijal koji bi zadržavale rešetke trebalo bi svakodnevno čistiti kako bi se one očuvale”, dodao je Mrdak.
Ukazujući na primjer rijeke Vrbas i jezera Bočac u Bosni i Hercegovini, gdje slična rešetka onemogućava prolaz 60 odsto drvene mase i 30 odsto ambalaže, Mrdak je istakao da se nada da će u Skadarskom jezeru uliv otpada biti umanjen za trećinu.
On je najavio i da NP planira da kroz IPA projekte nabavi plovilo za prikupljanje otpada.
Problem sa velikom količinom otpada isplivao je nakon prošlogodišnjih januarskih poplava koje su pogodile područja u blizini Skadarskog jezera.
Da mijenjamo svijest
Tadašnji Ministar uređenja prostora i zaštite životne sredine Branimir Gvozdenović kazao je da je identifikovano 67 lokacija sa otpadom, dok je Mrdak objasnio da u Skadarskom jezeru postoje sve vrste otpada iz domaćinstava, od građevinskog do poljoprivrednog materijala.
Nakon povlačenja vode građani Virpazara su u januaru pokrenuli akciju “Ispliva nam obraz - očistimo ga” u kojem su pored Crmničana učestvovali i zaposleni u privatnim kompanijama, ali i službenici državnih organa.
"Tu smo da zajedničkim snagama mijenjamo svijest, utičemo na određene promjene kako se ovakve stvari više ne bi dešavale. Ovo ne smije biti kratkoročna akcija, već se mora nastaviti i proširiti na druge prostore", kazao je tada Gvozdenović.
Može li se Skadarsko zvati Nacionalni park?
On je tada najavio da Ministarstvo priprema nova zakonska rješenja koja će “preventivno djelovati na promjenu odnosa koji se tiču kaznene politke”.
Mrdak je prije godinu dana rekao da će čišćenje biti mučan i dugotrajan posao, sve dok koritom Morače dolazi novo smeće i dodao da će problem biti riješen tek nakon što se očiste sve nelegalne deponije iz korita rijeka koje se nalaze u slivu jezera. On je tada kazao da u koritu Morače, samo na teritoriji GO Golubovci, postoji 15 do 20 nelegalnih deponija.
Na sjednici Upravnog odbora Nacionalnih parkova Crne Gore koja je održana tokom decembarskih poplava profesor Branko Radojičić rekao je da posljedice poplava prevazilaze svaku priču o zaštiti životne sredine.
On se zapitao da li se nakon tolike količine prljavštine Skadarsko jezero može nazvati Nacionalnim parkom.
Bonus video:
