Vladin Predlog izmjena i dopuna Zakona o tajnosti podataka je suprotan Ustavu Crne Gore i međunarodnim standardima i predstavlja pokušaj premijera Duška Markovića da kompletnu izvršnu vlast uredi po ugledu na Agenciju za nacionalnu bezbjednost i sakrije sve podatke koji mogu otkriti korupciju ili druga kršenja zakona, smatraju u Mreži za afirmaciju nevladinog sektora (MANS).
Predlogom izmjena i dopuna Zakona o tajnosti podataka koji je Vlada usvojila na sjednici u četvrtak, uvodi se novi razlog iz koga podaci mogu biti sakriveni od javnosti i to “ostvarivanje funkcije organa”.
Aktuelni Zakon u članu 3 predviđa da se tajnom mogu proglasiti oni “podaci čijim bi otkrivanjem nepozvanom licu nastupile ili mogle nastupiti štetne posljedice za bezbjednost i odbranu, vanjsku, monetarnu i ekonomsku politiku Crne Gore”.
Tako je, napominju u MANS-u, propisano i Ustavom koji u članu 51 navodi da svako ima pravo pristupa informacijama koje se može “ograničiti ako je to u interesu: zaštite života; javnog zdravlja; morala i privatnosti; vođenja krivičnog postupka; bezbjednosti i odbrane Crne Gore; spoljne, monetarne i ekonomske politike”.
“Ustav ne ostavlja mogućnost da moguća šteta po ‘ostvarivanje funkcije organa’ bude legitiman razlog za sakrivanje podataka od javnosti. Ovo posebno iz razloga što tu moguću štetu utvrđuje upravo samo organ koji donosi informaciju, bez bilo kakvih kriterijuma i potpuno arbitrerno,” kazala je za “Vijesti” izvršna direktorica MANS-a Vanja Ćalović Marković.
Vladin predlog predviđa da bude ukinuta bilo kakva kontrola nad načinom na koji državni organi proglašavaju podatke tajnim. Njime se predviđa da Direkcija za tajnost podataka vrši inspekcijski nadzor samo nad „primjenom mjera zaštite tajnih podataka“, a ne nad sprovođenjem kompletnog zakona (član 36 i 37 Predloga izmjena i dopuna Zakona). Primjena mjera zaštite tajnih podataka je propisana posebnim poglavljem zakona u kome se navodi da te mjere podrazumijevaju administrativnu, fizičku, informatičku i industrijsku zaštita tajnih podataka.
“Dakle, predlogom izmjena se briše nadležnost Direkcije da kontroliše sprovođenje kompletnog zakona, pa i dijela koji se odnosi na zakonitost određivanja stepena tajnosti određenih podataka. Umjesto toga, predviđa se da jedina nadležnost Direkcije bude da brine da li državni organi dobro čuvaju tajne, a ne da li su podaci zakonito skriveni od očiju javnosti”, ističe Ćalović Marković.
Dodaje da njen predlog ne predviđa i da bilo koja institucija bude zadužena za nadzor nad poštovanjem tog dijela Zakona, pa ukoliko bude usvojen, institucije će moći da proglašavaju tajnom “šta im padne na pamet, bez bilo kakve kontrole”.
“Ovaj predlog izmjena i dopuna Zakona Vlada je radila u tajnosti i usvojila bez bilo kakve javne rasprave i konsultacije sa međunarodnom zajednicom ili civilnim društvom. Sada ga predlaže Skupštini na usvajanje, u periodu političke krize, kada opozicija bojkotuje rad parlamenta, po istom receptu kako su usvojene i izmjena Zakona o slobodnom pristupu informacijama (SPI), na osnovu kojih Vlada sada krije ključne podatke o sumnjivim poslovima”, kazala je za “Vijesti” čelnica MANS-a.
Crna Gora je upravo zbog spornih izmjena Zakona o SPI dobila kritike Evropske komisije u radnom dokumentu o stanju u poglavljima 23 i 24.
Iz MANS-a navode i da je nakon pritiska javnosti i međunarodne zajednice Vlada konačno pokrenula proces uspostavljanja radne grupe za izmjene Zakona o SPI, ali je paralelno, bez bilo kakve konsultacije sa javnošću, predložila izmjene Zakona o tajnosti podataka kojima bi se suštinski potpuno onemogućio pristup informacijama i obesmislio posao na izmjeni Zakona o SPI.
“Vlada Duška Markovića konstantno pokušava da sakrije podatke od javnosti i na taj način onemogući medije i nevladine organizacije da otkrivaju korupciju i druga kršenja zakona, iako je u nizu izvještaja Evropske komisije i rezolucijama Evropskog parlamenta jasno naglašeno da Vlada mora obezbijediti pristup informacijama koje su od značaja za otkrivanje korupcije”, navodi Ćalović Marković.
Bonus video:
