Izabrani doktori ponovo bi trebalo kao nekada da izdaju bolovanja do 30 dana građanima jer najbolje poznaju zdravstveno stanje pacijenata.
To je predložio Fond za zdravstveno osiguranje (FZO) povodom izrade novog zakona o zdravstvenom osiguranju.
Javna rasprava povodom Nacrta zakona biće održana u utorak, 26. marta.
Iz Instituta za javno zdravlje (IJZ) tražili su da dužina bolovanja koju utvrđuje izabrani ljekar bude najmanje 30 dana jer bi to doprinijelo očuvanju zdravlja najmlađih građana i manjem obolijevanju i izloženosti infekcijama u objektima u kojima borave.
“Dopunske razloge treba tražiti i u povećanim troškovima rada ljekarskih komisija, čija sredstva bi bilo poželjnije staviti u svrhu unapređenja zdravlja građana umjesto troškova administracije”, predložili su iz IJZ. Ministarstvu su ovi predlozi prihvatljivi. Prije samo tri godine, usvojen je propis kojim je definisano da izabrani doktor može odobriti bolovanje do 15 dana. Novim propisom ukida se dopunsko zdravstveno osiguranje, a predlaže se da se definišu usluge za koje će dio građana plaćati participaciju.
FZO traži od Ministarstva zdravlja, koje je kreator zakona, da se uredi pitanje bolovanja, jer postoje zloupotrebe fiktivnih privatnih firmi koje prijavljuju Poreskoj upravi zaposlene žene samo da bi zbog održavanja trudnoće, kasnije porodiljskog i roditeljskog odsustva, primale zaradu o trošku države.
Iz FZO su objasnili da naknadu zarade za vrijeme bolovanja zbog održavanja trudnoće FZO refundira poslodavcu od prvog dana odabravanja privremene spiječenosti za rad.
“U praksi ima primjera da se osnuje privatna firma sa jednim zaposlenim koji odmah nakon zaposlenja počinje da koristi bolovanje. Postavlja se pitanje kako firma isplaćuje naknadu zarade a nema drugih zaposlenih i stoji pretpostavka da se ne obavlja nijedna djelatnost jer nema ko da radi”, kazali su iz FZO. Ta ustanova predložila je da za ostvarivanje prava na naknadu zarade za vrijeme bolovanja staž osiguranja po osnovu zaposlenja podrazumijeva staž kod istog poslodavca.
IJZ je tražio od Ministarstva zdravlja da se izbriše odredba važećeg zakona, po kojem pacijent koji želi pregled ili operaciju mimo redosljeda sa liste čekanja sam plaća uslugu. Prema njihovim riječima, ovakvim postupanjem se narušava pravo da se svim osiguranicima obezbijedi pravo na načelima obaveznosti, uzajamnosti i solidarnosti.
“Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje da zdravstveni sistem mora težiti da na isti način omogućava dobijanje zdravstvenih usluga svima koji imaju istu zdravstvenu potrebu, a da daje prednost onima čija je zdravstvena potreba veća. Način finansiranja zdravstvene zaštite koji je opisan navedenim članom povećava već visoko učešće izdvajanja iz džepa ili takozvanog “out-of-pocket” plaćanja, koja predstavljaju najregresivniji način plaćanja zdravstvenih usluga, a izlažu korisnike usluga finansijskom riziku”, poručili su iz IJZ.
FZO je predložio Ministarstvu i da se pravo na pokušaj vantjelesne oplodnje uz pomoć asistirane reproduktivne tehnologije (ART) omogući ženama do navršene 42, umjesto 44 godine. Kazali su da je to iz razloga što u svim zemljama u okruženju, kao i evropskim, pravo na vantjelesnu oplodnju ostvaruju žene najviše do 42. godine života.
“Pitanje gornjeg limita godina po različitim evropskim zemljama uglavnom je od 39. do 42. godine. Razlozi za ovakvu vrstu ograničenja prije svega su medicinske prirode i očekivanoj limitiranoj mogućnosti za uspjeh u određenom reproduktivnom dobu, tako da nakon četrdesete godine mogućnost opada na ispod 20 odsto, uz drastični dalji pad uspješnosti u narednim godinama starosti...”, kazali su, dodavši da je limit, prema medicinskim stručnjacima, vezan i za činjenicu da se osoba izlaže svim rizicima kompleksnog tretmana uz vrlo male šanse za uspjeh. Ministarstvo zdravlja ovaj predlog nije uvrstilo u Nacrt zakona.
Stranci dolaze da bi imali vantjelesnu besplatno
FZO je ukazao i da određeni broj stranaca dolazi u Crnu Goru, kako bi o trošku države ostvario pravo na tri pokušaja vantjelesne oplodnje. Oni su tražili da se u zakon utvrsti da pokušaj vantjelesne oplodnje ne ide na teret obaveznog zdravstvenog osiguranja ako su oba bračna, odnosno vanbračna supružnika strani državljani.
Bonus video:
