Rješavanje veoma izraženog problema nelegalnog sidrenja jahri i drugih brodova u Tivatskom zalivu na lokacijama gdje one mogu ugroziti normalno odvijanje pomorskog saobraćaja, odnosno nepovoljno uticati na rad ovdašnjeg aerodroma, bili su motivi koji su opredijelili JP Morsko dobro iz Budve da pristupi izradi Studije tehničko-tehnoloških uslova za tri lokacije budućih zvaničnih nautičkih sidrišta u ovom dijelu akvatorijuma Boke.
Prezentacija tih Studija sa nacrtom Pravilnika upravljanja novim sidrištima, održana je danas u sjedištu Morskog Dobra, a dokumente su detaljno predstavili članovi konzorcijuma koji ih je radio- firmi Budva Diving iz Budve, Nikmar iz Tivta i Zavoda za hidrometeoroplogiju i seizmoogiju Crne Gore iz Podgorice.
Direktor Morskog dobra Predrag Jelušić i njegov pomoćnik Dragan Marković ukazali su na potencijalan sigurnosni, ali i ekološki problem koji pogotovo ljeti, predstavljaju brojna, bez ikakvog reda usisrena plovila u Tivatskom zalivu, kao i narastajući broj dolazaka jahti u Boku tokom glavne ljetnje sezone.
"Problematika sidrišta je priličlno loše regulisana materija kod nas. Lokacije za sidrišta nisu detaljnije razrađene ni u lani usvojenom Prostornom planu posebne namjene obalnog područja, niti u važećem Peljaru za plovidbu Crnogorsim primorje, pa je ova Studija naš doprinos da se stvari pomjere sa početne tačke i počne uvoditi vipe reda u ovu oblast", kazao je Marković, dodajući da prema podacima Lučke kapetanije Kotor, godišnje oko 5.000 plovila raznih vrasta i veličina, sidri u vodama Boke Kotorske.
Magistar hidrografije Branislav Gloginja iz ZHMS kazao je da su njihove ekipe uz korišćenje najmodernije tehnologije i senzora u proteklom periodu detaljno hidrografski prmjerile preko 510 hiljada kvadrata površine akvatorijuma Tivatskog zaliva na tri lokacije određene za buduča sidririšta, odnosno privezišta za brodove na plutačama, a koja će se nalaziti sjeverno, istočno i zapadno od ostrva Sveti Marko. Te lokacije detaljno su obrađene i pregledane kako bi se eleiminisala svaka mogulnost da one zahvataju bilo kakav potonuli ili objekat na dnu mora poput podmorksih kabnalizacionog ispusta ili kablova, a koji bi predstavljao opasnost za plovidbu ili sidrenje brodova. Posebna pažnja je posvećena izbjegavanju zaštićenih podvodnih livada za ekologiju veoma bitne morske trave Posidobnia Oceanica, kao i prikupljanju i obradi podataka o mareografskim i meteo karakteristikama ovog područja. Shodno tome, definisane su koordinate i tehnički parametri tri sidrišta od kojih je prvo na prostoru sjeverno od ostrva Sveti Marko prema gradskoj rivi Pine u Tivtu i Porto Montenegru, namijenjeno za privezivanje najvećih brodova, dužine do 100 metara na dvije velike privezne plutače koje bi se tu postavile. Na sidrištu broj dva istočno od Svetog Marka u uvali Polje, planirano je postavljanje devet priveznih plutača za brodove dužine do 50 metara, dok je na sidrištu broj tri između Svetog Marka i Obale Đuraševića, predviđeno instaliranje sedam priveznih plutača za brodove dužine do 24 metra.
"Dno na ovim lokacijama je muljevito ili pjeskovito, te vrlo malo špljunkovito, bez livada Posidonie Oceanice, veoma je dobrog kavliteta za sidrenje brodova. Potrudili smo se da pozicionirajući ova sidrišta, izbjegnemo dolazno-odlazni koridor obližnjeg aerodroma jer bi tu bilo problematično sidrenje brodova sa visokim jarbolima, a izbjegnuti su i za terestričku navigaciju bitni tzv.pokriveni smjerovi između svjetionika na plićini Tunja i obalnih pomorskih svjetala na Pinima i u Kalimanju", objasnio je Gloginja dodajući da je pripremljen i detaljni tehničkio pregled kakve privezne bove, odnosno plutače koje markiraju dimenzije sidrišta, će se postaviti na gim lokacijama, kao i kakvu minimalnu tehničku opremu mora imati budući koncesionar kome će se ti privremeni objekti povjeriti na upravljanje i naplatu. Napravljena je i ekonomska analiza uz uporedno korišćenje cijena vezova na operativnoj obali i vezova na plutačama u marinama u Dubrovniku, Porto Montenegru, Budvi i u Monaku, a Studija je kako se čulo, upućena na davanje mišljenja i organima Ministarstva pomorstva i saobraćaja.
Istaknuto je da se, iako se ova sidrišta-privezišta na bovama, uvedu za narednu nautičku sezonu, i sve to sprovede kroz pomorske karte i Peljar, problem nelegalnog suidrenja jahti i brodića u Tivatskom zalivu ipak ne može adekvatno riješiti bez jačih i češćih kontrola na moru od strane Inspekcije sigurnosti plovidbe i Pomorske policije.
Bonus video:
