U Crnoj Gori običajno pravo odricanja od imovine u korist muških članova porodice jače je od zakona, saopštila je predsjednica Sigurne ženske kuće Ljiljana Raičević i dodala da mnoge žene nijesu informisane o pravu na nasljeđivanje i podjelu bračne imovine.
Ona je, na konferenciji za novinare na kojoj su predstavljena istraživanja o imovinskim pravima žena u Crnoj Gori, kazala da je patrijahalna ideologija izuzeno jaka, pa žene bez obzira na ekonomski položaj i stepen obrazovanja, najčešće smatraju da je odricanje od prava na imovinu porodična tradicija.
„To se mijenja sa novom generacijom, jer ipak su shvatile da brak možda vječno ne traje, da i njihova djeca treba da imaju dio od te zajedničke imovine“, navela je Raičević.
Prema njenim riječima, žene u Crnoj Gori i dalje se dominantno odriču nasljedstva u korist muških članova porodice, iako su zakonom izjednačene sa njima.
„Naša praksa pokazuje da nerijetko prilikom razvoda braka ili prekida vanbračne zajednice žene ne pokreću postupak za podjelu imovine, iako su je stekli zajedno sa partnerima u toku zajedničkog života. Mnoge žene nemaju informacije o pravu nasljeđivanja i podjeli bračne imovine, nego ustaljenu praksu prihvataju kao pravo“, rekla je Raičević.
Vladimir Raičević iz agencije IPSOS predstavio je rezultate istraživanja.
On je kazao da je podijeljen stav građana po pitanju da li žene imaju jednaka imovinska prava u Crnoj Gori, iako "blago veći dio njih smatra da danas žene nemaju jednaka prava na imovinu kao muškarci".
„Tek trećina populacije u potpunosti zna na koji način se raspoređuje imovina između muškarca i žene prilikom sklapanja braka. 60 odsto građana zna da u slučaju smrti roditelja imovina pripada djeci i supružniku“, rekao je Raičević.
Prema njegovim riječima, razvedene osobe, 65 odsto, vjeruju da žene nemaju jednaka prava na imovinu.
Raičević je dodao da građani sa sjevera češće vjeruju da žene imaju jednaka prava na imovinu kao muškarci, dok građani iz centralnog dijela države češće navode suprotno.
On je naveo da osam od deset građana vjeruje da bi imovinu stečenu u braku trebalo ravnomjerno raspoređivati, čak iako je žena bila domaćica.
„Iako se vjeruje da bi trebalo muškarci i žene podjednako da nasljeđuju porodičnu imovinu, građani vjeruju da u realnosti značajno češće muškarci ostvaruju ova prava. U slučaju razvoda, pak, polovina građana vjeruje da se imovina raspoređuje ravnomjerno“, kazao je Raičević.
Prema njegovim riječima, glavni faktori zbog kojih je mali broj žena koje su vlasnice imovine su tradicija, neinformisanost i strah od pripadanja imovine drugoj porodici.
Raičević je dodao da postoji svjesnost o jakom pritisku društva.
„Tako, sedam od deset građana Crne Gore vjeruje da društvo osuđuje ženu koja ne želi da se odrekne imovine zarad svog brata“, naveo je on.
Kako je dodao Raičević, u praksi porodična imovina je mnogo češće uknjižena na muške članove porodice.
Kada je riječ o informisanosti, kako je naveo, većina građana smatra da crnogorska javnost nije dovoljno informisana o imovinskim pravima žena, a lična zainteresovanost za tu temu registrovana je kod trećine građana.
Raičević je kazao da sedam od deset građana prevashodno vidi državne institucije kao odgovorne za informisanje, a njih slijede mediji, obrazovne institucije i nevladin sektor.
Načelnica odjeljenja za poslove rodne ravnopravnosti, Biljana Pejović, rekla je da je rodna ravnopravnost prepoznata kao prioritetna oblast i da već dvije godine Ministarstvo za ljudska i manjinska prava raspolaže sredstvima kada su u pitanju projekti i programi nevladinih organizacija koji su usmjereni na postizanje te ravnopravnosti.
“Ministarstvo je prepoznalo projekat Sigurne ženske kuće. To je projekat koji doprinosi i nama da unaprijedimo legislativu i da podignemo svijest o imovinskim pravima u Crnoj Gori”, navela je ona.
Pejović je kazala da podaci Uprave za nekretnine pokazuju da se statistika iz godine u godinu popravlja, ali da još nije na zadovoljavajućem nivou kada su u pitanju procenti udjela ženskih nosilaca prava.
“Postoje opštine u kojima mora puno da se radi na podizanju svijesti o ženskim imovinskim pravima, kao što su Rožaje i Petnjica, dok u Kotoru, Podgorici i Pljevljima statistički podaci su na zadovoljavajućem nivou”, navela je ona.
Zbog toga, kako je dodala Pejović, ovo istraživanje je važno kako bi se podigla svijest kod žena da budu svjesne svojih prava, ali i za unaprjeđenje politike rodne ravnopravnosti.
“Kao potpisnici konvencija, Ministarstvo je preuzelo obavezu da unaprijedi brojna prava žena, njihova imovinska prava i prava vlasništva”, zaključila je ona.
Bonus video:
