Grupa crnogorskih ribara iz više primorskih gradova boravila je protekle sedmice na višednevnoj stručnoj ekskurziji u Sloveniji i Italiji, gdje su ih tamošnje kolege podučavale o značaju zaštićenih zona u moru (MPA).
Riječ je o nastavku projekta “Jačanje legalnog ribarstva u budućim zaštičenim područjima u moru u Crnoj Gori”, koji već osmi mjesec sprovodi ekološko nevladino udruženje MEDCEM - Mediteranski centar za ekološki monitoring iz Sutomora, a finansira Asocijacija menadžera zaštičenih područja Mediterana MEDPAN.
Cilj je da se ribari edukuju i pripreme za buduću situaciju koja nastaje skorim proglašenjem prvih MPA u Crnoj Gori.
“Naši ribari su obišli MPA u mjestu Strunjan, u Sloveniji, gdje je najmanja solana na Jadranu. Slovenija koja ima nekoliko puta manje mora od Crne Gore ima tri MPA. Potom smo u Trstu obišli Miramare koja je najstarija italijanska MPA. Vodili smo prije ovog puta grupu naših ribara u hrvatski Nacionalni park Kornati i tamošnju Telaščicu, a slijedi još obilazak kolega u Italiji, u okolini Brindizija”, priča za “Vijesti” predsjednik MEDCEM i poznati beogradski TV reditelj Dušan Varda, pasionirani ronilac, ekološki aktivista i sezonski stanovnik Sutomora.
U dogovoru sa Direktorijatom za ribarstvo Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, MEDCEM je kroz MEDPAN podršku, treću po redu, počeo edukaciju ribara.
Prva radionica je organizovana sa Institutom za biologiju mora Kotor (IBMK) o sprečavanju ilegalnog ribolova na osnovu iskustava iz Slovenije, a druga, takođe u Kotoru, sa IBMK - o ribarstvu u zaštićenim područjima u moru, sa gostima iz Hrvatske.
“Treća radionica sa gostima iz Turske i Hrvatske biće o primjerima uspješne saradnje lokalne zajednice i MPA. Ribarima možete da pričate šta god hoćete kako će to da bude kada jedan dio mora da bude zaštićena zona i kada se tu ne bude smjelo loviti, ali sve to ne pije vodu dok oni ne vide kolege u drugim jadranskim zemljama kako izlaze na kraj sa time. Zato ih i vodimo u Kornate, Strunjan, Trst, Brindizi, da u direktnom kontaktu sa tamošnjim ribarima vide kako oni žive i rade u tim uslovima, da posjete njihove brodove, vide kako i kad iskrcavaju robu, saznaju koje ribarske alate koriste i koliko ribe izlovljavaju”, kaže Varda.
Dodaje da je to od izuzetne potrebe kako bi se crnogorski ribari što bolje pripremili “za ono što dolazi”. “Svi su svjesni da je morsko ribarstvo u Crnoj Gori veoma nerazvijeno - oko stotinu profesionalnih ribara, dvadeset ribarica, dvanaest koča, a to je malo za bilo koji veći mediteranski grad, a ne za državu. Ribarima najviše odgovara da se zna red na moru, a naravno da je najveći problem krivolov”.
Širi kontekst aktivnosti ekologa MEDCEM-a je u sklopu priče o Poglavlju 27 i ulasku Crne Gore u EU, koja zahtijeva da se zaštiti najmanje deset odsto obale.
Zahvaljujući njemu, Crna Gora je dobila podvodnu stazu, prvu te vrste na istočnoj obali Jadrana južno od Lastova. Kroz pilot projekat MEDCEM, podvodna arheološko-biološka staza postavljena je u uvali Maljevik, kod Sutomora.
Bez ribolova u Katiču, Ratcu, Platamunima i Starom Ulcinju?
Varda godinama učestvuje u međunarodnim ekološkim istraživanjima crnogorskog akvatorijuma i kaže da očekuje da bi Crna Gora za dvije i po do tri godine trebalo da ustanovi zaštićene zone u moru, “najvjerovatnije Katič, Platamuni, Stari Ulcinj i Ratac”.
“Katič je najpripremljeniji zbog pređašnjih istraživanja koja su tamo rađena, a Platamuni su područje gdje nema apsolutno nikakvog sukoba lokalnog stanovništva, zemljišta i buduće zone zaštite. Od rta Platamuni pa sve do Žukovca i grebena Kalafati na ulazu u Trašte, je nenaseljena litica i to će možda biti i prva zaštićena zona. Ratac ima sve moguće preduslove da bude zaštićeno područje jer je već zaštićeni predio prirode i kulture na kopnu i tu još treba samo morski dio da se zaštiti. Stari Ulcinj - zona od Starog Ulcinja pa sve do Valdanosa, najmanje je istraživano područje i tamo će fokus biti na budućim ispitivanjima”, rekao je Varda.
Bonus video:
