Agencija za elektronske medije (AEM) već duži vremenski period ne primjenjuje dosljedno Zakon o elektronskim medijima i dozvoljava rad elektronskih medija, pa i pojedinih koji imaju nacionalnu licencu, iako ne izvršavaju svoje zakonske obaveze.
To je pokazalo istraživanje “Kontrolisani haos u regulaciji elektronskih medija”, autora Gorana Đurovića, koji je istakao da takvim postupanjem AEM stavlja u neravnopravan položaj manji broj privatnih medija, koji na osnovu naknada uplaćuju značajna sredstva Agenciji i podstiče nelojalnu konkurenciju.
“Na taj način urušava se javni interes, osnovna načela na kojima bi trebalo da temelji svoj rad, a direktno krši zakon. Član 44 Zakona o elektronskim medijima propisuje da radio i televizijske stanice plaćaju godišnju naknadu na osnovu odobrenja koje je izdato od strane AEM-a u četiri godišnje rate. Međutim, izvještaji o finansijskom poslovanju AEM-a otkrivaju velika dugovanja komercijalnih emitera po osnovu naknada”, istakao je Đurović.
On je kazao da je u 2017. godini ukupno potraživanje bilo 388.853 eura, a pojedinačno najviše prema TV Corona, odnosno 26.834 eura.
“U 2016. godini potraživanje po osnovu naknade za emitovanje ukupno je iznosilo 620.037, a pojedinačno najveće je bilo prema Radio Atlasu – 52.643 eura. U 2015. najveće potraživanje je bilo prema TV MBC od 84.736, kao i u 2014., kada je taj iznos bio 87.200 eura”, kazao je Đurović.
On je pojasnio da je u cilju prevazilaženja problema nastalih zbog kašnjenja u izmirivanju obaveza AEM određenom broju imalaca odobrenja za emitovanje ponudila potpisivanje protokola o reprogramu duga.
“Protokol je podrazumijevao da elektronski mediji, koji nijesu izmirili godišnje naknade u toku kalendarske godine, a što propisuje Zakon, dugovanja izmire u dužem periodu koji je dogovoren protokolom. Posljedično, ovakvim svjesnim kršenjem Zakona o elektronskim medijima AEM je stvorio nelojalnu konkurenciju na tržištu elektronskih medija. Odnosno, AEM je medije koji su uredno izmirivali svoje obaveze 'gurnula' u probleme, jer je omogućila onima koji nijesu izmirivali obaveze da stiču prihode, a da istovremeno ne plaćaju naknade za koje su bili zakonski obavezni”, istakao je Đurović.
Do 31. decembra, 2017., odlukama Privrednog suda zaključeno je osam stečajnih postupaka otvorenih te godine i ranije, odnosno, kako je kazao Đurović, toliko je privrednih društava izbrisano iz Centralnog registra privrednih subjekata, a AEM otpisala potraživanja od 205.186 eura.
“Time je budžet AEM-a i države Crne Gore oštećen. Nije sproveden nijedan postupak utvrđivanja odgovornosti za ovakve gubitke AEM-a”.
Đurović je istakao da nadležna agencija nije primjenjivala sankcije prema medijima koji su kontinuirano kršili programske principe i standarde, a mogla je prema Zakonu “radi otklanjanja utvrđenih nepravilnosti izreći mjeru upozorenja, kao i privremeno ili trajno oduzeti odobrenje za emitovanje ili odobrenje za pružanje AVM usluge".
“Zakon propisuje da 'odobrenje za pružanje AVM usluge će privremeno, u trajanju do 30 dana, biti oduzeto, ukoliko i poslije izricanja mjera upozorenja i novčane kazne pružalac usluge krši odredbe o programskim standardima predviđenim ovim zakonom. Ubjedljivo najviše prigovora u vezi sa kršenjem profesionalnih principa i standarda, od 2015. do 2018. godine, podnijeto je protiv televizije PINK M, a čija se uređivačka politika bazirala na promociji svega onoga što radi vlast i vladajuće partije, sa fokusom na Demokratsku partiju socijalista (DPS), i negativnom izvještavanju, odnosno najčešće vođenju prljavih kampanja protiv svih, koji su kritičari te vlasti i vladajuće partije”, kazao je Đurović.
On je rekao da je AEM u tom periodu izrekla 39 upozorenja PINK M zbog kršenja programskih principa i standarda.
Saradnici na istraživanju “Kontrolisani haos u regulaciji elektronskih medija” su bili Centar za građansko obrazovanje (CGO) i Media centar, a objavljivanje publikacije podržala je ambasada Kraljevine Holandije.
Bonus video:
