Zovu ih djeca ulice. Valjda tako “modernije” zvuči zvati mališane koji prosjačenjem zarađuju novac. Od 2011. godine 12. april se obilježava kao Međunarodni dan djece ulice sa ciljem podizanja svijesti i skretanja pažnje nadležnih institucija na problem djece uključene u život i rad na ulici i koja su često žrtve različitih oblika eksploatacije i nasilja. Jedna od preko 130 zemalja svijeta koje obilježavaju Međunarodni dan djece ulice je i Crna Gora.
“U Izvještaju o trafikingu ljudi za 2017. godinu Državni sekretarijat SAD konstatuje da je Crna Gora i dalje zemlja porijekla, tranzita i odredišta za muškarce, žene i djecu koja su žrtve trgovine ljudima u svrhu seksualne eksploatacije i prinudnog rada. Djeca, posebno Romi i Albanci (vjerovatno Egipćani), su podvrgnuti prinudnom prosjačenju”, kaže za “Vijesti” Jelena Milić, koordinatorka Defendologija centra iz Nikšića.
Precizan broj djece u Crnoj Gori koja se bave prosjačenjem, prema riječima Milić, se ne zna, kao ni na koji način su djeca organizovana, gdje i u kakvim uslovima žive, već se sve zasniva isključivo na pretpostavkama i grubim procjenama.
“Posljednje i veoma validno istraživanje u Crnoj Gori sprovedeno je 2010. godine od institucije ombudsmana. Ono ukazuje da se generalno ne vodi evidencija o ovoj pojavi, a naročito ne postoji sistematična i cjelovita evidencija djece čiji je život i rad povezan sa ulicom i koja se bave prosjačenjem”, ističe ona.
Dodaje da je prosjačenje u Crnoj Gori vidljivo i da svaki stanovnik, “bez ikakvog stručnog poznavanja problematike ili egzatnih podataka, već na osnovu svog svakodnevnog ličnog iskustva, može sa pravom utvrditi da je ono na ovim prostorima široko rasprostranjeno i svuda prisutno”. Roditelji djece koja prose, kao razlog prosjačenja ističu siromaštvo i da će djeca zaraditi više od njih.
“Iako ih svakodnevno viđamo na glavnim trgovima, prometnim ulicama i raskrsnicama, ispred trgovačkih radnji i u parkovima, za sistem i društvo ova djeca su većinom nevidljiva. O njihovom porijeklu, životu, porodičnim i socijalnim uslovima se zna jako malo, a dublji razlozi za njihovo bavljenje prosjačenjem najčešće se ne istražuju, niti se njima iko u društvu sistematski bavi. Na osnovu prikupljenih podataka u regionu moguće je zaključiti da se prosjačenjem većinom bave muška djeca, dobi od dvije do 17 godina, a najčešće od 10 do 15 godina”.
Milić objašnjava da prema Regionalnom izvještaju o rasprostranjenosti, prevenciji i suzbijanju dječjeg prosjačenja, koji je radila međunarodna organizacija Save the Children, više od jedne trećine djece zatečene u prosjačenju imalo je od dvije do deset godina. Tu djecu, upozorava ona, treba posmatrati isključivo kao žrtve porodično-sistemskog nemara a ne kao disfunkcionalne maloljetnike.
Život i rad na ulici nosi i niz opasnosti pa djeca lako mogu postati plijen trgovine ljudima, seksualne eksploatacije, predmet za izvršenje krivičnih djela, a svakodnevno su, ističe Milić, žrtve različitih zlonamjernih ljudi koji ih iskorišćavaju i zloupotrebljavaju.
“Veoma često se registruju zloupotrebe djece u korist prinudnog prosjačenja i to veoma često od njihovih roditelja ili zakonskih zastupnika, ali imamo i zabilježenih slučajeva da to rade i druga lica koja su na neki način bliska djeci. Primijećeno je da određena kriminogena lica za sitni novac koji daju djeci iste navode na različita krivična djela, pa čak i praćenje emotivnih partnera i prenos narkotika i oružja sa kratkih destinacija na druge. Procesuirana su i četiri slučaja seksualnog zlostavljanja djece koja žive i rade na ulici”.
Istakla je dobru saradnju sa Centrom za socijalni rad i sa policijom, sa kojom učestvuju u akciji “Prosjak”. Tako je 2016. godine, policija sprovela 78 akcija „Prosjak“, tokom kojih je kontrolisano 226 lica, od čega su 63 djeteta zatečena u prosjačenju. Po tom osnovu podneseno je 35 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka sudu za prekršaje.
Zakonom o javnom redu i miru predviđene su kazne od 30 do 200 eura za odrasle osobe koje prosjače, dok djecu Konvencija o pravima djeteta i drugi međunarodni akti tretira kao žrtve pa se protiv njih ne podnose prekršajne prijave. Zbog prisiljavanja na prosjačenje maloljetnog lica Zakonom o javnom redu i miru predviđena je kazna zatvora od 30 do 60 dana, a Krivični zakonik prosjačenje maloljetne djece prepoznaje kroz krivična djela zapuštanje i zlostavljanje maloljetnog lica sa kaznom od tri do pet godina zatvora i trgovina ljudima za koju je propisano od tri do deset godina zatvora.
Ne davati novac, već hranu i odjeću
Milić ističe da je prosjačenje posebno naglašeno u ljetnim mjesecima, u vrijeme turističke sezone, i u većim gradskim sredinama.
“Tokom ljetnje turističke sezone posljednjih godina primjetno je da djeca iz Nikšića idu na primorje da prose, a tamo dolaze i druga djeca iz susjednih zemalja. Djeca provode dane prosjačeći na prometnim raskrsnicama, ulicama i trgovima, a ponekad zarade i oko 15 eura dnevno. Ipak, rijetko zadržavaju novac za sebe”.
Defendologija godinama, kampanjama pod sloganom “Pruži manje daj više” i “Ulica nije moj dom”, pokušava građane da uvjeri da ne pomažu davanjem novca jer on često ne završi kod onih kojima je dat.
“Novac najčešće ne služi djeci nego njegovim eksploatatorima. Imajući u vidu problematiku prosjačenja i opasnost djece koja prose na ulici predlažemo se da se djeci ne nudi novac već da im se pomoć ponudi kroz hranu, garderobu…”
Defendologija smjestila 170 korisnika
Posao potpunog zaustavljanja prosjačenja je jedan od najtežih procesa, ističe Milić, za koji je potrebno više godina mukotrpnog rada.
“Samo sistemskim i koordiniranim aktivnostima u kojem su uključeni roditelji, djeca i senzibilisani predstavnici institucija daje dobre i kvalitetne rezultate. Represija nije uvijek poželjna od strane institucija jer djecu takve radnje dislociraju na zabačena mjesta i ulice gdje su izložena većem stepenu rizika od trgovine ljudima”.
Defendologija dnevni centar nedavno je dobio licencu od Ministarstva rada i socijalnog staranja. Imaju oko 170 korisnika i do sada su imali više slučajeva potpunog sklanjanja djece od prosjačenja, ali i registrovanih novih slučajeva.
Bonus video:
