To što je Crna Gora ponovo nazadovala na Indeksu slobode medija Reportera bez granica (RSF) nije iznenađenje, već realna slika ambijenta u kojem djeluju crnogorski mediji, kazao je “Vijestima” koordinator za razvoj u Centru za građansko obrazovanje (CGO) Damir Nikočević.
Direktor Media centra Goran Đurović poručuje da bi posljednji izvještaj RSF, koji rangira Crnu Goru kao najgoru od država bivših jugoslovenskih republika u oblasti slobode medija, morao bi da zabrine sve društvene subjekte aktivne u ovoj oblasti.
Crna Gora je, saopšteno je juče iz RSF, sada na 104. mjestu od 180 zemalja koje nadgleda ta međunarodna organizacija, a ima najgoru ocjenu u odnosu na sve zemlje regiona.
Slovenija je na 34, BiH na 63, Hrvatska na 64, Kosovo na 75, Albanija na 82, Srbija na 90, a Makedonija na 94. mjestu.
Crna Gora je ovde godine u društvu “problematičnih država” i to sa Mozambikom, Ukrajinom, Brazilom, gvijeom, Kuvajtom,...
U izvještaju RSF podsjećaju da je maju 2018, ispred svog stana ranjena novinarka “Vijesti” Olivera Lakić, te da “kao i u slučajevima mnogih ranijih fizičkih napada na novinare, ni slučaj još nije riješen.
Ističu i slučaj istraživačkog novinara Jova Martinovića, koji je početkom ove godine osuđen na 18 mjeseci zatvora zbog navodnog krijumčarenja narkotika, ali i da je to “osudila međunarodna zajednica”.
RSF navodi još i da vlasti “nastavljaju da vrše pritisak na Javni servis da promijeni svoju nezavisnu uređivačku politiku”, te da je 2018. otpuštena generalna direktorka Andrijana Kadija i nekoliko drugih ključnih menadžera, a da su zamijenjeni kadrovima bliskim vladajućoj partiji DPS.
“Autocenzura je i dalje veliki izazov. Iako je kleveta dekriminalizovana od 2011. godine, protiv nezavisnih medija i novinara i dalje se podnose tužbe... Mediji se nose sa velikim ekonomskim teškoćama. Većina državnih agencija podržava provladine medije, tako što ih plaćaju da objavljuju njihove reklame”, stoji u izvještaju RSF koji prati Indeks.
Nikočević smatra da izvještaj “potvrđuje dalju tendenciju urušavanja medijskih sloboda u Crnoj Gori, a posebno je važno naglasiti da se Crna Gora pominje u uvodnom dijelu indeksa koji je rezervisan samo za primjere koji posebno brinu”.
“Neriješeni napadi na novinare, uz dodatni i brutalni na napad na novinarku Oliveru Lakić u 2018, potom ugrožavanje nezavisnosti RTCG - prvo kroz politički motivisane smjene članove Savjete, a kasnije i kroz zloupotrebu projekta koji je EU finansirala, a CGO sprovodio kako bi se smijenila tadašnja generalna direktorica Kadija i direktor TVCG Vladan Mićunović, nesumnjivo su doprinijeli ovakvoj poziciji. Sve je to praćeno dugogodišnjim svjesnim izbjegavanjem AEM-a da dosljedno primijeni Zakon o elektronskim medijima što je kreiralo nelojalnu konkurenciju...”, ocijenio je Nikočević.
Poručuje i da Crna Gora ne može biti u punom smislu nezavisna i autonomna “ukoliko dozvoljava da medijsku scenu kreiraju mediji iz druge države koji zaobilaze domaće zakonodavstvo”.
Đurović je “Vijestima” kazao da su najodgovorniji za ovakvo stanje nosioci javnih ovlašćenja, odnosno državni organi koji utiču na okruženje u kojem rade mediji i novinari.
“Upravo ti državni organi koji nisu identifikovali odgovorne za ubistvo Duška Jovanovića, za pokušaj ubistva Olivere Lakić, državni organi koji tolerišu kontinuiane pritiske na medije, treba da prekinu sa ignorisanjem problema koji je iz dana u dan sve veći. Kreatori javne politike u oblasti medija uporno izbjegavaju da kroz izmjene zakonske regulative stvore najbolje uslove za razvoj medijskih sloboda već naprotiv, pogoršavaju normativni okvir želeći da se pojača pritisak na medije. Regulatorni organi svojim nečinjenjem pokazuju da su aktivni sudionik pogoršanja situacije u pogledu slobode medija. Problem neće nestati time što će Vlada i drugi državni organi od njega okrenuti glavu”, zaključio je Đurović.
Napadi i ograničavanje podataka novinarima nijesu demokratija
Nerasvijetljeno ubistvo Duška Jovanovića, ranjavanje Olivere Lakić, fizički napad i bacanje bombe u dvorište Tufika Softića, ali i brojni, znani i neznani ataci i pritisci na novinare u Crnoj Gori, nažalost govore da smo u ovoj medijskoj, ali i u nekim drugim segmentima društvene zbilje još u pretpolitičkom dobu, ocijenjeno je iz Socijalističke narodne partije (SNP).
Dodaju da ako se svemu navedenom dodaju i tzv.ekonomske pritiske na nezavisne medije, da se slika upotpunjuje.
Šef Medijskog tima URA Bojan Jevrić poručuje da “ako je sloboda medija prvi pokazatelj i parametar stepena demokratije u jednom društvu, onda se zna gdje smo. U Crnoj Gori demokratija je i dalje misaona imenica”.
Napominje i da je najava mijenjanja zakona inicirana iz DPS-a u dijelu o pristupu imovinskim kartonima funkcionera, kojim bi se ograničio pristup novinarima i zainteresovanoj javnosti ovim dokumentima, tri koraka unazad u oblasti slobode medija.
“Ako se izmjene usvoje, Crna Gora vjerovatno narednu godinu može očekivati sa daljim padom na rang-listi. Ali valjda je to i cilj vladajuće stranke koja uporno dokazuje svoj nedemokratski i autoritarni karakter”, zaključuje Jevrić.
Bonus video:
