Državni organi kasne sa izvještavanjem o dinamici i kvalitetu reforme javne uprave zbog čega je javnost uskraćena za zvanične informacije o tom procesu, saopšteno je iz Centra za demokratsku tranziciju (CDT).
CDT je, kroz projekat “Reforma javne uprave - strateško upravljanje promjenama” koji je finansijski podržala Evropska unija, analizirao reforma javne uprave kroz dvije važne oblasti - razvoj i koordinacija javnih politika i strateško upravljanje procesom reforme javne uprave i finansijska održivost.
Koordinatorka istraživačkog centra Milena Gvozdenović rekla je da su u nedostatku zvaničnih izvještaja, analizirali dinamiku sprovođenja reforme javne uprave, prikupljajući podatke iz više različitih izvora.
Ona je ukazala da se Strategija reforme javne uprave uglavnom sprovodi u skladu sa predviđenim rokovima, da prekoračenja u pojedinim slučajevima postoje, ali da u većini nijesu sistemskog karaktera niti, za sada, dovode u pitanje sprovođenje reforme.
“Međutim, izvještaj o sprovođenju Akcionog plana još nije dostupan, pa je javnost uskraćena za ključne informacije vezane za reformu javne uprave“, navela je Gvozdenović.
Prema njenim riječima, formalno postoji Savjet za reformu javne uprave koji je zamišljen da na političkom nivou prati planirane aktivnosti, da usmjerava proces reforme i da predlaže mjere za prevazilaženje zastoja ili problema u toku reforme, ali nerijetko se dešavaju propusti koji dovode u pitanje svrhu osnivanja i postojanja ovog tijela.
Gvozdenović je rekla da Savjet nije pokazao potrebnu inicijativu koja bi, po njihovom mišljenju, trebalo da politički podrži ovaj proces.
„Tako se dešavalo da su neki od najvažnijih predloga zakonskih rješenja utvrđivani na sjednicama Vlade, a da prethodno nijesu razmatrani na sjednici Savjeta, što je direktno kršenje zaključaka Vlade. Savjetu se često ne dostavljaju ni planski i analitički dokumenti u vezi sa reformom javne uprave“, kazala je Gvozdenović.
Kako je rekla, smatraju da bi trebalo detaljno preispitati efekte rada Savjeta, njegovu učinkovitost i uticaj na tok procesa.
„Savjet bi trebalo postaviti kao političko koordinaciono tijelo koje se suštinski, a ne samo formalno i protokolarno bavi reformom, koje daje smjernice i sugestije za njeno nesmetano odvijanje“, smatra Gvozdenović.
Reformske aktivnosti vezane za koordinaciju javnih politika, prema njenim riječima, uglavnom idu planiranom dinamikom.
„Pripremljeni su prvi važni dokumenti koji su bili preduslov za odvijanje ovih reformskih aktivnosti. Važno će biti utvrditi i kvalitet tih dokumenata što ćemo takođe raditi u sklopu ovog projekta. Pripremićemo i objaviti posebne publikacije o sadržaju i kvalitetu ovih ključnih dokumenata”, saopštila je Gvozdenović.
U planu reformi koji je vezan za koordinaciju politika, kako je navela, napravljen je grub tehnički propust vezan za izradu godišnjih programa rada ministarstava koji hitno mora biti izmijenjen.
"Naš tim je prilikom monitoringa primijetio nelogičnost u ovako postavljenom redosljedu pripreme važnih dokumenata. Bilo bi gotovo nemoguće uraditi godišnje programe ministarstava, a da se ne urade prije toga srednjoročni programi za ministarstva i godišnji program rada Vlade po novoj metodologiji", navela je Gvozdenović.
Kako je dodala, programi rada odabranih ministarstava još uvijek nijesu dostupni, iako je rok za njihovu izradu bio do kraja marta.
Gvozdenović je ukazala da je sredinom prošle godine sa zakašnjenjem usvojena Uredba o izboru predstavnika NVO u radna tijela organa držane uprave i sprovođenju javne rasprave u pripremi zakona i strategija.
"Iako je napravljeno ovo formalno unapređenje, u suštini kvalitet konsultacija različitih aktera prilikom izrade politike je daleko od zadovoljavajućeg nivoa", ocijenila je Gvozdenović.
Ona je navela da ni u prva četiri mjeseca ove godine nijesu dostupni godišnji izvještaj o sprovedenoj analizi uticaja propisa (RIA) i primjeni Uredbe o izboru predstavnika NVO u radna tijela organa držane uprave i sprovođenju javne rasprave u pripremi zakona i strategija.
Bonus video:
