Ne znam šta bismo radili da nema ovog centra. Trebalo bi da se otvori po jedan u svakom gradu, da ljudi kao ja imaju kome da se obrate i da pričaju sa nekim ko ih ne osuđuje. Tako o iskustvu o uslugama jednog od dva drop-in centra u Podgorici kaže 26-godišnja korisnica.
Sagovornici “Vijesti” ističu i da više vjeruju sličnim servisima kada ih realizuje civilni sektor, nego država, pa tako radije odlaze u drop-in neke NVO, nego što će po besplatne igle i špriceve otići u dom zdravlja.
U drop-in centrima se, pored ostalog, besplatno dijele i razmjenjuju pribor za injektiranje droga, čime se želi smanjiti, odnosno spriječiti širenje polno i krvlju prenosivih bolesti, poput HIV-a, hepatitisa B i C...
Program je započeo u Evropi 70-tih godina prošlog vijeka, a Juventas i Cazas ga u Crnoj Gori realizuju od 2006.
Namijenjen je korisnicima droga i obuhvata podjelu igala i špriceva, terenski rad sa manje dostupnim grupama, edukaciju, usluge savjetovanja sa socijalnim radnikom, psihologom i ljekarom, kao i pomoć da se povežu sa institucijama i programima koji će im pomoći u liječenju.
Najčešća i najpoznatija aktivnost drop-in centra je dijeljenje igala i špriceva među intravenskim korisnicima droga.
“U drop-in centru se osjećam dosta lagodno i sigurno, ovdje smatram da mi se ukazala najbolja moguća pomoć, na osnovu savjeta i saosjećanja”, ispričao je “Vijestima” 20-godišnji mladić, dodajući da je prezadovoljan radom tog servisa.
Dnevni drop-in centri uspješno štite identitet i njihova lokacija je usklađena potrebama klijenata, u pogledu anonimnosti i dostupnosti.
Zasad postoje u Podgorici i Baru, dok se u drugim crnogorskim gradovima radi na terenu, što obuhvata i aktivnost podjele i zamjene pribora za injektiranje droga.
Besplatna razmjena igala i špriceva, koja podrazumijeva davanje sterilnog pribora u zamjenu za korišćeni, radi se i u domovima zdravlja i procedura ne zahtijeva bilo kakvu registraciju.
Ipak, sagovornici “Vijesti” navode da više vjeruju NVO.
“Nisam nikad uzimala pribor u domu zdravlja, nije mi bilo prijatno. Znam samo da su neki uzimali, tj. kupovali u apotekama, ali tamo kako na koga naletiš, nekad ti samo kažu nema, i to je to”, kazao je jedan od njih.
Jedan od klijenata ocjenjuje da institucije ne vode brigu o ljudima koji uzimaju pribor.
“Izbjegavaju da daju, odbiju, kažu da nemaju, iz nekih njihovih razloga, jer smatraju da oni tim činom pomažu ljudima koji se drogiraju, i smatraju da možda neće uzeti drogu, ali nisu svjesni da će oni tada iskoristiti bilo kakav pribor ili ga podijeliti sa drugima, što ih izlaže većem riziku od HIV-a i hepatitisa”, ispričao je 20-godišnji mladić.
Od početka epidemije 1989. godine do 2018. u Crnoj Gori je registrovano 277 osoba inficiranih HIV-om, od kojih je 136 u momentu otkrivanja infekcije bilo u stadijumu AIDS-a, podaci su Instituta za javno zdravlje.
Upravo zbog preventivnih programa, kako navode iz Ministarstva zdravlja, broj inficiranih putem igle iznosi svega dva odsto ukupnog broja inficiranih virusom HIV. Vodeći način transmisije HIV-a u Crnoj Gori je transmisija seksualnim putem, i to 88 odsto od ukupog broja inficiranih.
Projekat smanjenja štete sprovodi se uz finansijsku podršku Globalnog fonda za HIV/AIDS, tuberkulozu i malariju (GFATM). GFATM je Crnoj Gori finansijsku podršku pružao od 2005. godine.
Obezbijedio je ukupno 7.754.228 eura za cjelokupne aktivnosti u oblasti prevencije širenja HIV-a.
Pomoć je prestala 2015, nakon čega je taj program neko vrijeme funkcionisao bez finansiranja.
Dvije godine kasnije, novac je u skladu sa Nacionalnom strategijom za borbu protiv HIV/AIDS, obezbijedilo Ministarstvo zdravlja.
U preventivne projekte i programe u oblasti HIV/AIDS-a, 2017. godine je uloženo 100.000 eura, a 2018. godine blizu 94.000 eura.
I bivši zavisnici pomažu u liječenju
NVO u drop-in centrima je da angažuju i zapošljavaju i osobe koje su koristile droge, a sada se liječe.
Osim što mogu da dobiju sterilan pribor, klijenti ovdje mogu da provode vrijeme, posavjetuju se sa zaposlenima, dobiju topao obrok ili popiju nešto toplo.
“Kada zavisnici dovedu sebe u situaciju da su beskućnici, mi im nudimo ovdje da operu veš i istuširaju se”, kazali su iz Cazasa, dodajući da klijenti kod njih mogu da provode slobodno vrijeme, ali da je konzumacija droga strogo zabranjena.
Marija Brnović
Bonus video:
