Zvuk čaktara i crkvenih zvona jedino je što će se čuti sa Sinjajevine, a ne plotuni i detonacije, poručili su juče sa te planine građani okupljeni ispred crkve Ružice.
Na katunu Okrugljak u podne došlo je nekoliko stotina ljubitelja Sinjajevine iz gotovo svih crnogorskih gradova, a govornici su poručili da će i životima braniti tu planinu.
Protestovali su zbog namjere Ministarstva odbrane da tu planinu koristi kao vojno-vježbališni poligon.
U ime organizatora okupljenima se obratio predsjednik Udruženje Bjelopavlića Ognjen Jovović, koji je građane pozvao da potpišu deklaraciju za zaštitu Sinjajevine.
Moderator skupa Milan Sekulović pozvao je okupljene da ne politizuju skup, jer je jedini cilj odbrana planine, bez obzira na to od koga je treba braniti.
Stočari Vanja Vuletić i Mileva Gara Jovanović i predsjednik Udruženja stočara Bjelopavlićka Sinjajevina Vesko Lakićgovorili su o značaju sinjajevskog pašnjaka za razvoj stočarstva.
“Kumimo vas i molimo i vas koji ste ovdje i one koji nisu, da sačuvamo Sinjajevinu”, rekao je Lakić.
Dodao je da Ministarstvo odbrane pokušava da učini nešto što civilizacije ne poznaje: “Da je unište. Šta je sa vodama koje se slivaju u sve opštine ispod? Šta je sa vazduhom i svim ostalim dobrima koja pruža Sinjajevina?”.
Rekao je i da je Sinjajevina srce Crne Gore i pozvao sve građane da je skupa brane.
“Sinjajevina nije prćija odnarođene vlasti i njihovog tate NATO-a, već vjekovna kolijevka naših predaka i nas njihovih potomaka”, poručio je juče Tomislav Jelić iz uskočkih Bara. Kazao je da one koji izdižu na Sinjajevini i koji su na njoj proveli najveći dio života sa te planine nisu otjerali ni duge zime, ni bespuća, ni mećave.
“Ništa od toga ni naše pretke ni nas, njihove potomke nisu natjerali da se odreknemo Sinjajevine, neće ni mašinerija Vojske Crne Gore”, kazao je on.
"Sinjajevina je moja majka, odgojila je i mene i moju djecu. Danas sam ovdje kao i svi vi, da po cijenu života zaustavimo bilo kakve vojne aktivnosti”, kazala je Mileva Jovanović
Poručio je vojnom ministru Predragu Boškoviću i predsjedniku države Milu Đukanoviću da zna čija naređenja izvršavaju.
“Mi slobodoumni građani Danilovgrada, Žabljaka, Šavnika, Mojkovca, Kolašina, spremni smo ako treba životom braniti Sinjajevinu”, kazao je on.
Aleksandar Perović iz Ozona poručio je da je najsnažnija crnogorska vojska narod koji brani njenu prirodu.
“Mi smo ti koju znaju što imamo, mi smo ti koji neće dozvoliti da nam uzimaju rijeke, planine, i od nas naprave robove. Mi smo ta vojska koja će sačuvati svaki pedalj ove države i nećemo nikome dozvoliti da je uništi”, kazao je Perović.
Bjelopoljac Veselin Drljević pozvao je okupljene da 13. jula dođu na Savine vode i još jednom pokažu da neće dozvoliti uništavanje Sinjajevine.
“Ima nas mnogo. Neka ne misle da će lako ovdje graditi. Život je ovdje najjeftiniji”, rekao je Drljević.
Danilovgrađanin Aleksandar Milatović kazao je da Vojska planira da vježba na više od stotinu miliona kvadrata.
“Prinuđeni smo da branimo svoju državu i svoju zemlju od sopstvene vojske i mislim da je to više nego poražavajuće”, rekao je on, poručujući da žele ekološku Sinjajevinu.
Učesnici skupa tražili su od čelnika pet opština koje gravitiraju Sinjajevini - da budu uz narod i proglase tu planinu regionalnim parkom prirode, kako je bilo predviđeno projektom.
Uz saglasnost Vlade, predstavnici pet crnogorskih opština planski su potrošili novac i u aprilu 2018. zaokružili projekat regionalnog parka prirode...
Međutim, gotovo istovremeno iz Ministrarstva odbrane saopšteno je da će se na toj planini izvoditi vojne vježbe.
Dvije opštine kojima ta planina teritorijalno i običajno pripada Mojkovac i Kolašin, dale su saglasnost Ministarstvu odbrane da na Sinjajevini gradi vojni poligon, uprkos protestu brojnih građana.
Danilovgrad i Žabljak se nisu saglasili sa planovima Ministarstva, dok Šavnik niko ništa nije pitao o tome.
Ministarstvo poljoprivrede nije dalo saglasnost Ministarstvu odbrane da grade vojno-strelišni poligon na Sinjajevini.
Resor kojim sada rukovodi Milutin Simović, to je učinio nakon što se Uprava za šume u junu 2016. godine izjasnila da se izgradnjom vojno-strelišnog poligona na Sinjajevini mogu ugroziti šume i ekološki sistem.
Strelište Vojske zauzimaće površinu šest puta 18 kilometara, a lokacija ulazi u zonu predviđenu planom zaštite.
Rezultati
Prostor na kojem je ministar odbrane Predrag Bošković predvidio poligon za vježbu, pet crnogorskih opština potrošilo je oko 300.000 eura kako bi to područje stavili pod zaštitu.
Iz Delegacije Evropske unije u Podgorici, “Vijestima” je saopšteno da su finansirali 67 odsto projekta “Sinjajevina - Studija izvodljivosti i dizajn asfaltiranja glavne putne mreže”.
Pojasnili su da je projekat počeo 26. decembra 2013. godine i trajao 35 mjeseci.
Istakli su da je nosilac projekta koji su finansirali Opština Mojkovac, a učesnici opštine Kolašin, Žabljak, Šavnik, Danilovgrad i da je od ukupnog budžeta koji iznosi 290.494,47 eura, EU finansirala 194.631,29 eura.
“Rezultati: Izrađena i odobrena konzervacijska studija za Regionalni park; Osnovano udruženje proizvođača; Mapiranje planinarenja, biciklizma, skijanja i prikazivanja eko-turističkih lokacija; Studija izvodljivosti i tehnički projekt za rekonstrukciju proizvedene putne mreže; Uspostavljen je i funkcionlni međuopštinski mehanizam za upravljanje Regionalnim parkom Sinjajevina”, piše u odgovoru iz Delegacije EU u Podgorici.
Vojska nije ranije vježbala na planini?
Uprkos tvrdnjama iz Ministarstva odbrane da su i ranije vježbali gađanje na Sinjajevini, dostupni podaci govore da to nije tačno.
Navodno, ni Jugoslovenska narodna armija, ni Vojska Srbije i Crne Gore nikada nijesu koristile prostor Sinjajevije za obuku, niti su od 1945. godine izvođene bilo kakve vojne vježbe.
“Jedino prisustvo vojske bilo je prilikom probijanja puta Boan-Krnja Jela-Mioska, 70-ih godina prošlog vijeka, a to nije bila vojna vježba.
Tada je vojska izbjegavala izvođenje vježbi u prostorima netaknute prirode. Jedini vojni poligon u bližem okruženju bila je kasarna u Žabljaku, namijenjena za obuku brdsko-planinskih i za izviđačkih jedinica”, rekao je sagovornik iz vojnih krugova.
Objasnio je da je u Crnoj Gori postojao vježbaoni poligon Radovče, kod Danilovgrada, namijenjen za izvođenje vojnih vježbi sa bojevim gađanjima kalibara naoružanja većih od 20 mm. “Vojna strelišta za gađanja pješadijskim naoružanjem bila su u kasarni Danilovgrad, na Zlatici (Podgorica), Kunovo (Nikšić), Ranče (Pljevlja) i Volujica (Bar)”, objasnio je isti izvor.
Bonus video:
