Na vladinom spisku osoba koje su prošle godine tužile državu, a čija je imena izvršna vlast objavila u petak, nalaze se i osobe iz kriminalnog miljea čiju krivicu pravosuđe nije dokazalo u krivičnom postupku, zatim oni koji su nezakonito bili u pritvoru, univerzitetski profesori, vještaci, civilni aktivisti, bivši visoki funkcioneri, ali i firme bliske vlastima...
Iz Vlade je nakon sjednice 8. marta ljutito najavljeno da će po nalogu premijera Duška Markovića skinuti oznaku tajnosti sa Izvještaja koji sadrži imena službenika koji su prošle godine tužili državu. To je obrazloženo potrebom da građani vide kako se činovnici odnose prema državnom novcu, što je dio civilnog sektora ocijenio kao pokušaj zastrašivanja službenika.
Na spisku Zaštitinika imovinskog intresa države, koji zastupa Crnu Goru u sporovima, je bivši gradonačelnik Budve Rajko Kuljača, koji služi zatvorsku kaznu jer je odlukom Višeg suda u Podgorici oštetio opštinsku kasu za 821.599 eura.
On je zloupotrijebio službeni položaj prilikom izgradnje fabrike vode u toj opštini. U istom postupku osuđen je i Dragan Marović, tadašnji gradski sekretar Budve, protiv koga i još devet osoba je Kuljača podnio tužbu.
On traži, piše u dokumentu, isplatu duga od 7.970 eura.
Rožajac Safet Kalić podnio je tužbu protiv Uprave za imovinu, zahtijevajući naknadu nematerijalne štete od 20.001 eura. Ona je nastala, kako smatra Kalić, na njegovoj imovini tokom trajanja sudskog postupka u kojem su on i članovi njegove familije oslobođeni optužbi za pranje novca.
Država je krajem ljeta 2011. godine privremeno oduzela imovinu Kalića, čija je vrijednost procijenjena na 28.000.000 eura. Njegova krivica u ovom postupku nije dokazana, a on je osuđen za druga krivična djela u Njemačkoj.
Na spisku su bile nekretnine u Rožajama, Podgorici, Ulcinju, na Svetom Stefanu...
Tokom petogodišnjeg sudskog procesa imovinom Rožajaca gazdovala je državna Uprava za imovinu.
Profesor Filozofskog fakulteta Univerziteta Crne Gore Živko Adrijašević obratio se Osnovnom sudu tražeći 4,312 eura naknade za rad u Savjetu za visoko obrazovanje, čiji član više nije.
I dekan Pravnog fakulteta Velimir Rakočević je zatražio 1000 eura naknade nematerijalne štete i to od Vrhovnog suda, a kao osnov naveo je dugo vođenje sudskog postupka. Rakočević se nedavno javio na oglas za Tužilački savjet, dok dio civilnog sektora spori je njegova akademska znanja i titulu redovnog profesora na fakultetu zbog naučnih radova koje je priložio.
Više tužbi podnijeto je zbog kršenja rokova za suđenje u razumnom roku, a na spisku je i direktorica MANS-a Vanja Ćalović-Marković, čiji je spor vrijedan 900 eura. Advokat i civilni aktivista Budimir Minić, kako se vidi iz dokumenta, traži naknadu nematerijalne i materijalne štete zbog nečinjenja.
Tu su i aktivista Demokratskog fronta NIkola Bajčetić, koji je već odslužio zatvorsku kaznu zbog napada na policajca tokom protesa DF-a 2015.godine, ali država još nije krivično gonila policajce koji su u istim događajima demolirali Bajčetićev automobil. On je zato tužio državu, a vrijednost spora, piše u dokumnetu, nije određena.
Prema podacima Državne revizorske institucije od 2012. do 2015. iz budžeta je isplaćeno 33 miliona eura za troškove suđenja u sporovima u kojima je država izgubila. U pitanju su uglavnom tužbe iz radnih odnosa najviše protiv Ministarstva odbrane, MUP-a/Uprave policije i Ministarstva pravde/ ZIKS-a.
Taj trend je vidljiv i u novom izvještaju Zaštitnika, gde se navodi da je lani podnijeto 5.489 tužbi.
Zaštitinik je prošle godine dobio 1.159 odluka osnovnih sudova, koje nijesu sve pravosnažno okončane, a po tom osnovu država je izgubila 3,6 miliona. S druge strane dobila je sporove vrijedne oko 5,3 miliona eura.
Šef vladinog Biroa Srđan Kusovac najavio je da će Vlada insistirati na odgovornosti za štetu, uključujući i starješine organa.
Bonus video:
