Sudovi u Crnoj Gori u slučajevima deportacija izbjeglica Bošnjaka i Muslimana 1992. nijesu primijenili standarde Međunarodnog prava.
To je jedan od zaključaka panel diskusije "Zločin deportacija 1992. - post factum" u EU info centru u Podgorici, a povodom 27 godina od tog događaja.
Kako je istaknuto, posmrtni ostaci većine deportovanih nijesu ni danas pronađeni.
Profesor Milan Popović je istakao da se u slučaju nekažnjivog zločina deportacija, ne može govoriti o nedostatku političke volje, već sistemskom problemu.
"Vrh naše vlasti je u ovim stvarima visoko specijalizovan, dakle, nije riječ o nedostatku političke volje", kazao je Popović.
On je pojasnio da ga je u to ubijedila i presuda u takozvanom slučaju "Državni udar", gdje su, kako je rekao, izrečene prvostepene presude bez dokaza.
Profesor Nebojša Vučinić je istakao da se sudovi u Crnoj Gori u slučaju deportacije nijesu bavili kontekstom događaja.
"Da nije bilo rata, ovo se ne bi ni desilo. Tako da ne možete da zanemarite tu činjenicu, odnosno međunarodne standarde", istakao je Vučinić.
Tea Gorjanc Prelević iz Akcije za ljudska prava je istakla da je veoma bitno da se u slučaju deportacija javno objavi šta se desilo.
Alen Bajrović, čiji je otac Osman deportovan 1992. godine, istakao je da on danas živi u Bijeloj i da će nastaviti i dalje.
"Nama nije nikakva satisfakcija novac", kazao je Bajrović. On je zapitao učesnike panela da li postoji pravda u svijetu i poručio da će nastaviti da traga za istinom.
Bonus video:
