Jovan Cvijić je kazao da se geografija uči nogama i očima, a u to će, po 16.put uvjeriti polaznici škole speleologa koju organizuju Speleološko društvo “Nikšić” i studijski program za geografiju, sa Filozofskog fakulteta.
Predsjednik Speleološkog društva “Nikšić”, Goran Barović, otvarajući 16. Školu speleologa, podsjetio je da je njega i Veselina Mijušković 1983. godine Ilija Mijušković prvi put poveo na teren i uspješno “zarazio” speleologijom.
“Od tada se nas dvojica bavimo ovom nimalo lakom, vrlo lijepom i naukom i sportom i jednom oblasti koja je u početku bila prilično nashvaćena u našem društvu. Prva I osnovna stvar i naš najveći uspjeh je da se za svih ovih godina nikada niko na tim našim akcijama nije povrijedio i imao zdravstveni problem”, istakao je Barović.
Za 15 godina kroz školu speologa prošle je na stotine polaznika, a njih više od 100 je uspješno savladalo dvomjesečni kurs.
Zahvaljujući trudu i radu nikšićkih speleologa uređena je i zakonska regulativa, kada je ta oblast u pitanju, a učestvovali su i u valorizaciji Lipske pećine. Od naredne školske godine prvi put će se i na studijskom program za geografiju izučavati predmet speleologija, koji je do sada bio u vidu fakultativne nastave.
Potpredsjednica Opštine Sonja Nikčević kazala je da je speleologija oblast u kojoj se hrabro korača jer pored znanja potrebni su i hrabrost i pregalaštvo da bi se “uhvatili u koštac sa izazovima otkrivanja neotkrivenog”. Istakla je da su Lipska i Đalovića pećina pokazale put kako ti objekti mogu biti uspješno valorizovani i izrazila nadu da se uz pomoć međunarodne saradnje neka od pećina nikšićkog kraja takođe valorizuje, bilo za naučno-istraživački rad ili u turističku svrhu.
Pava Savićević, studentkinja geografije, prošle godine je završila speleološku školu i počela da otkriva svijet pećina i jama. Kako je kazala, geografiju je upisala jer je uvijek voljela prirodu, a zahvaljujući speleolozima upoznala je i podzemni svijet koji je očarao i zainteresovao. Svojim kolegama je poručila da zaborave na strah, jer je on bezrazložan, i da se okušaju u spelelogiji koja je usko povezana sa predmetom geografije.
Škola je podijeljena u dva dijela, teorijski i praktični i izvodi se prema Programu obrazovanja kadrova Speleološkog društva “Nikšić”. Prvi dio škole realizuje se na Filozofskom fakultetu, u saradnji sa odsjekom za geografiju, gdje profesori sa tog odsjeka, kao i speleolozi, polaznike upoznaju sa crnogorskim karstom, speleologijom i srodnim naukama. Zatim slijedi upoznavanje sa tehnikama istraživanja pećina i jama, a nakon toga najznanimljiviji, terenski dio, i obilazak pećina koje se nalaze u okolini Nikšića.
Uspješna saradnja sa Udruženjem mladih sa hendikepom
Barović je istakao da je Speleološko društvo “Nikšić” od svog osnivanja realizovalo veliki broj projekata sa raznim partnerima, ali da su posebno ponosni na saradnju sa Udruženjem mladih sa hendikepom sa kojim su uradili nekoliko projekata, a u toku je realizacija jednog od njih.
“Samom saradnjom Društvo je pokazalo da ima senzibilitet za osobe sa invaliditetom. Krajem prošle godine počeli smo sa realizacijom projekta, ‘Speleologija u prirodi’ i na drugačiji način u odnosu na neke pređašnje projekte pokazujemo i dokazujemo da i na taj način uspješno možemo uticati na socijalizaciju osoba sa invaliditetom i jačanju njihovog samopouzdanja. Sa druge strane, realizacijom tih projekata i osobe sa invaliditetom imaju priliku da se upoznaju sa ljepotama naše države”, kazao je Dragan Tepavčević, iz Udruženja mladih sa hendikepom.
Bonus video:
