Evropska komisija uputila je oštre kritike Crnoj Gori kada je u pitanju zaštita životne sredine, pogotovo u dijelu koji se tiče očuvanja prirode.
“Nadležni bi trebalo tačno da procijene i spriječe moguće negativne uticaje po životnu sredinu gradnje u nacionalnom parku Skadarsko jezero i na rijeci Tari u kontekstu gradnje auto-puta Bar-Boljare”, piše u dijelu izvještaja Evropske komisije o Crnoj Gori.
Dok se u prošlogodišnjem traži da se “preduzmu mjere”, Brisel traži da se sada “preduzmu hitne mjere” na očuvanju i poboljšanje ekološke vrijednosti zaštićenih oblasti i potencijalnih Natura 2000 staništa kao što su ova dva, ali i ulcinjska Solana i drugi riječni tokovi.
Krajem prošle godine, Mreža za afirmaciju nevladinog sektora i “Vijesti” upozorili su javnost na mogućnost uništavanja korita Tare tokom gradnje auto-puta.
“Poražavajuće je da EK prepoznaje devastaciju rijeke Taru zbog izgradnje auto-puta i ukazuje na neophodnost stroge procjene i sprečavanja mogućih negativnih uticaja na životnu sredinu, a da mi vodimo još društvenu polemiku da li devastacije ima ili nema,” navodi se iz Koalicije 27, koju čine organizacije koje se bave zaštitom prirode.
Da se situacija u oblasti zaštite prirode pogoršava vidi se poređenjem ovogodišnjeg i prošlogodišnjeg izvještaja.
Kada je u pitanju Solana, konstatuje se da opipljivog napretka nije bilo na postizanju zaštite tog mjesta.
“Što nastavlja da podrazumijeva odlučnu i hitnu akciju. Odgovornost sada leži na Opštini Ulcinj da preduzme neophodne mjere kako bi se ulcinjska Solana proglasila za zaštićenu oblast,” stoji u dokumentu.
Odgovornost Opštine se, na primjer, u prošlogodišnjem izvještaju nije pominjala.
Za pregovaračko poglavlje 27 (životna sredina i klimatske promjene), opšte ocjene su takođe gore nego prošlogodišnje.
Dok u oba piše da Crna Gora ima određeni stepen pripremljenosti u ovoj oblasti, sada se više ne govori o “određenom” nego o “ograničenom napretku” na polju usklađivanja sa evropskim zakonodavstvom.
EK od Crne Gore ponovo traži da se ubrza implementacija nacionalne strategije, naročito u oblastima zaštite otpada, voda i prirode. U dijelu koji se tiče upravljanja otpadom, u nalazu se bilježi da je postignut određeni napredak u upravljanju opštinskim opadom i odvajanju otpada u Gusinju, Danilovgradu i Tivtu.
Za poglavlje 25 (nauka i istraživanja), Brisel je naveo da Podgorica pokazuje dobar nivo pripremljenosti u ovoj oblasti i da je određeni napredak postignut, naročito u vezi s pitanjem razvoja strategije pametnih specijalizacija i na polju inovacija.
EK je istakla činjenicu da je budžet Ministarstva nauke za 2018. povećan za 60 odsto, a da je porastao broj i sredstva namijenjena za nacionalne programe.
Međutim, kao kritiku naveli su da je učešće u okvirnom programa Horizont 2020 ispod očekivanja uprkos značajnim naporuma u podršci i mjerama pripreme.
“Preporuke Komisije ove godine odnose se na kontinuiran napor na polju povećanja učešća u okvirnom programu za nauku i inovacije H2020, gdje je i pored velikih napora od strane Crne Gore, zbog snažne konkurencije u ovom programu, rezultat izostao,” navodi se u saopštenju Ministarstva nauke.
Iz Ministarstva prosvjete su kazali da su zadovoljni izvještajem EK za poglavlje 26 (obrazovanje i kultura), poručujuči da će nastaviti rad na ključnim oblastima.
Crna Gora je, konstatuje se u nalazu, ostvarila bolje rezultate čak i od prosjeka EU kada je riječ o ranom napuštanju škole, gdje je taj procenat pao sa 5,4 u 2017. na 4,6 odsto u 2018.
Takođe, navedeno je da se broj djece sa posebnim potrebama koji je uključen u redovno školovanje povećao, te da djeca romske populacije imaju bolji pristup obrazovanju, ali da ostaje svakako obaveza da se nastavi rad na daljem olakšavanju školovanja ranjivim grupama.
U dijelu koji se tiče kulture, EK je pohvalila Crnu Goru posebno u dijelu koji se tiče programa Kreativna Evropa. Dok je prošle godine spočitala da se učešće u ovom programu mora poboljšati, ove je konstatovala “zadovoljavaju nivo učešća”.
Obavezna imunizacija, ali narod ne sluša
Crna Gora je umjereno pripremljena po pitanju zaštite zdravlja i potrošača, a postignut je određeni napredak, naročito u vezi s usklađivanjem sa evropskim zakonodavstvom, bilježi EK.
Upozorava da se moraju ispuniti preporuke koje su date godinu ranije. Crna Gora je, navodi se u dokumentu, usvojila zakon koji imaju za cilj usklađivanje sa evropskim zakonodavstvom vezano za tkiva, krv i organe.
Na polju ozbiljnog prekograničnih zdravstvenih prijetnji, uključujući zarazne bolesti, nacionalno zakonodavstvo je djelimično usklađeno sa evropskim.
“Prošle godine nastavljen je program za obaveznu imunizaciju protiv od ređenih zaraznih bolesti, ali nepridržavanje građana ostaje problem,” stoji u dokumentu.
Zakon o zdravstvenom osiguranju je djelimično usklađen sa evropskim. Ovaj Zakon omogućava osiguranim državljanima da koriste zdravstvenu njegu iz zemalja članica EU i trećih zemalja.
Bonus video:
