U Crnoj Gori doktori što više rade, manje su plaćeni, odliv kadrova iz Javnog zdravstva u privatni sektor i inostranstvo je evidentan, a nadležni da bi se to spriječilo uglavnom ne rade ništa.
To je zaključak sa današnjeg panela “Izazovi javne potrošnje:Koliko košta zdravlje”, koje je organizovalo društvo profesionalnih novinara Crne Gore, Sindikat doktora medicine, Institut alternativa (IA).
Panel je sproveden u okviru projekta “Naš novac” koji je podržan kroz program malih grantova u okviru projekta “Money Watch – Civilno društvo, čuvar budžeta”, koji sprovodi IA u partnerstvu sa Instittutom za javne finansije iz Zagreba i NVO Novi horizont iz Ulcinja, uz finansijsku podršku EU I kofinansiranje Ministarstva javne uprave Crne Gore.
Generalna sekretarka DPNCG, Mila Radulović, kazala je da je cilj projekta, u okviru kojeg je održan panel, bio da novinari nauče više o tome kako da tumače budžet i kako da ga uporede sa završni budžetom, navodeći da su imali dva treninga na tu temu.
Ona je kazala da je u okviru projekta urađeno i pet istraživačkih priča, koje se tiču javne potrošnje, a koje su objavljene na sajtu DPNCG.
Istraživačica javnih politika u IA, Ana Đurnić, smatra da bavljenje budžetom i javnim finansijama ne smije biti isključiva stvar uskog kruga stručnih organizacija i institucija. “Imamo paradoks da naši doktori što više rade, manje su plaćeni. Budžet se povećava, ali plate ne rastu”, kazala je predstavnica Sindikata doktora medicine Ana Ičević.
Direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Sead Čirgić istakao je da smatra da hirurzi u Crnoj Gori treba da imaju platu veću od predsjednika države, kao i da ne postoji sistem funkcionisanja zdravstva u svijetu, koji je idealan.
"Javni se zalažem da osnažimo javni zdravstveni sektor, a da privatni bude samo nadopuna", kazao je Čirgić. On je istakao da novi model za finansiranje zdravstvenih ustanova, koji je pripremljen, biće efikasniji od dosadašnjeg i više će motivisati zdravstvene radnike za pružanje zdravstvenih usluga.
Kazao je da su problemi sa kojima se suočava Crna Gora kad je u pitanju zdravstveni sistem isti kao države Evropske unije (EU).
“Ono što nas razlikuje od država EU jesu modeli plaćanja zdravstvenih usluga. Vrlo je teško odrediti šta kod cijene zdravstvene djelatnosti pripada na rad ljekara, šta na rad medicinskog srednjeg osoblja, šta na administrativne radnike. Cijena u zdravstvenoj djelatnosti nije čist ekonomski izraz, već obračunska osnova za realizaciju dogovorenih aktivnosti na polju pružanja usluga zdravstvene zaštite“, naveo je Čirgić.
Ičević je istakla da se privatno-javno partnerstvo u Crnoj Gori nije pokazalo kao dobro. Ekonomska analitičarka Mila Kasalica je istakla da je na kontrolnom saslušanju ministar zdravlja 2016. godine kazao "da postoji veliki iznos nepotrebne potrošnje koju je potrebno smanjiti, vodeći računa o tome da ne dođe do smanjenja kvaliteta zdravstvenih usluga".
"Crnogorski zdravstveni sistem je u raljama decenijskog služenja nekvalitenim političarima, slabo fokusiranim medicinskim radnicima, ponekad nerazumljivo posvećenim politici, i pacijentima, koji provodeći 9/10 vremena u redovima, tek rezidualno možda mogu pomoći sopstvenom zdravlju", kazala je Kasalica.
Ona je istakla da globalno sagledavano, tržište ljekova u svijetu je neosjetljivo na ekonomske zakonomjernosti, pošto globalni farmaceutski konglomerati samostalno određuju cijene ljekova, bez uticaja ponude i tražnje, zaliha, proizvodnje, troškova; pravdajući se velikim ulaganjima u istraživanje i razvoj.
"Regionalno, region je nakon tri decenije zdravstveno devastiran, uticajem različitih socio-političkih faktora, uz najvažniji atribut regionalnih tržišta: uticaji regulisanog/ administrativnog segmenta su opredjeljujući za određivanje cijena ljekova".
Poslanica u Skupštini Branka Bošnjak istakla je da ministar zdravlja bježi od činjenice da su nezadovoljni i pacijenti i ljekari.
"Ljekari nam odlaze, imaćemo deficit kadrova", istakla je Bošnjak.
Bonus video:
