U Crnoj Gori nije obezbijeđeno da Sudski savjet bude nezavisno tijelo, a sastav Tužilačkog savjeta nema garancija nezavisnosti, odnosno sprječavanja sukoba interesa, navodi u Izvještaju nevladine organizacije Akcija za ljudska prava (HRA).
U Izvještaju, koji će biti predstavljen sjutra, analizirani su postupci izbora i napredovanja sudija i državnih tužilaca u Crnoj Gori od početka primjene novog sistema - 1. januara 2016. do 1. juna ove godine.
HRA od 2006. godine prati i analizira rad Sudskog i Tužilačkog savjeta.
Ističe se da nije obezbijeđeno da Sudski savjet bude nezavisno tijelo.
"Preporuke za jačanje nezavisnosti Sudskog savjeta koje su dali Grupa država protiv korupcije Savjeta Evrope, Evropska mreža sudskih savjeta, Akcija za ljudska prava i CeMI nijesu primjenjene", kaže se u zaključcima.
Ministar pravde je. kako se navodi, i dalje član Savjeta, a nijesu propisani ni kriterijumi za izbor uglednih pravnika koji bi obezbijedili njihovu nezavisnost i spriječili sukob interesa.
„Nivo garancija protiv političkog uticaja u Sudskom savjetu je ostao neuporedivo niži od onog koji važi naprimjer za izbor članova savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, Radija i Televizije Crne Gore i Agencije za elektronske medije“, kaže se u Izvještaju.
Podsjeća se da dva bivša visoka stranačka funkcionera Mladen Vukčević i Dobrica Šljivančanin, koji su bili i poslanici, i članica Vesna Simović Zvicer, koja je obavljala funkciju pomoćnika ministra, izabrani su u prvi sastav Sudskog savjeta posle reforme Ustava 2013. godine.
„Njih dvojica, prema izričitoj preporuci Evropske mreže sudskih savjeta, ne bi trebalo da budu u sastavu Sudskog savjeta, a, poređenja radi, ne bi ispunili ni uslov za članstvo u Savjetu Agencije za sprječavanje korupcije, gdje se zahtijeva da kandidat posljednjih deset godina prije izbora nije obavljao političke funkcije“, kaže se u Izvještaju.
Zakonom o Sudskom savjetu i sudijama nisu propisani kriterijumi za izbor uglednih pravnika koji bi spriječili sukob interesa, pa, kako se navodi, nema zakonskih smetnji za njihovo članstvo u Savjetu.
Ocjenjuje se da je Sudski savjet nastavio sa netransparentnom praksom izbora sudija mimo planiranja slobodnih sudijskih mjesta uprkos izričitoj zakonskoj odredbi da se slobodna mjesta sudija u sudovima popunjavaju u skladu sa Planom slobodnih mjesta sudija na nivou Crne Gore.
„Sudijska mjesta su praktično od početka primjene planiranja 2016. godine popunjavana i mimo plana. Ovakav pristup onemogućava ostvarivanje cilja planiranja u vidu jedinstvenog sistema izbora sudija na nivou države i praćenje razloga za izbor novih sudija“, kaže se u zaključcima.
Nastavljen je trend velikog interesovanja sudija za rad u Podgorici, za razliku od Bijelog Polja i nekih primorskih opština gdje je ono znatno manje.
Prema novom sistemu izbora i napredovanja sudija, koji se primjenjuje od poečtka 2016. godine, do juna ove godine je napredovalo devet sudija i izabrana su tri predsjedniika suda (viših sudova u Podgorici i Bijelom Polju i Apelacionog suda Crne Gore).
"Sudski savjet nije objavio kako je, u odnosu na sve kandidate za napredovanje, primijenjen jedan od dva kriterijuma za ocjenjivanje rada sudije – stručno znanje", kaže se u dokumentu HRA.
U odnosu na većinu kandidata nije poznato da li su primjenjena dva od ukupno četiri podkriterijuma na osnovu kojih se ovaj kriterijum ocjenjuje, a to su “priprema za suđenje“ i „sposobnost planiranja i djelotvornog sprovođenja procesnih radnji i vještine vođenja ročišta“.
Imajući u vidu da se pojedinačne odluke o ocjenjivanju sudija ne objavljuju, odluke o napredovanju sudija su jedini uvid javnosti u ocjenjivanje. "Sadržajnost tih odluka je važna ne samo za transparentnost rada Sudskog savjeta već i za sticanje povjerenja u način na koji to tijelo odlučuje o karijerama sudija".
Za napredovanje sudija po novom sistemu, ispostavilo se u praksi da je od presudnog značaja subjektivna ocjena Sudskog savjeta, odnosno ocjena intervjua kandidata za napredovanje sa članovima Sudskog savjeta.
"Tako se obistinilo upozorenje HRA i Cemi da će kroz ocjenu intervjua Savjet dobiti priliku da odlučujuće utiče na napredovanje, dok je ocjena rada sudije stavljena u drugi plan, iako predstavlja znatno objektivniji kriterijum", zaključuje se u Izvještaju HRA.
U zaključcima se navodi da je sastav Tužilačkog savjeta ostao bez dovoljnih garancija nezavisnosti, odnosno sprječavanja sukoba interesa.
Članovi Savjeta i dalje mogu biti tužioci i ugledni pravnici koji su u bliskim porodičnim vezama sa sadašnjim ili bivšim visokim partijskim funkcionerima ili funkcionerima izvršne vlasti. „Kao i kod Sudskog savjeta, nema ograničenja u odnosu na politički angažman za članove iz reda uglednih pravnika“.
U sastav prvog Tužilačkog savjeta nakon ustavne reforme 2013. godine, izabrana je tužiteljka Stojanka Radović, koja je supruga visokog funkcionera izvršne vlasti, a kao ugledni pravnik, izabran je Hakija Lješnjanin, bivši predstavnik Socijaldemokratske partije (SDP) u Državnoj izbornoj komisiji.
Vrhovni državni tužilac, Ivica Stanković, predsjednik Tužilačkog savjeta po funkciji, kako se navodi, u braku je sa poslanicom.
„Oni ne bi mogli biti izabrani, na primjer, u savjete RTCG ili Agencije za elektronske medije, ali mogu biti članovi Tužilačkog savjeta, jer za njega nijesu propisane odredbe o sprečavanju sukoba interesa“, kaže se u Izvještaju.
Bonus video:
