Iako je smanjen broj učenika koji konzumiraju cigarete, više od polovine maloljetnika od 13 do 15 godina i dalje je izloženo duvanskom dimu kod kuće i na javnim mjestima.
To je pokazalo istraživanje Instituta za javno zdravlje (IJZ), sprovedeno lani u 50 osnovnih i srednjih škola, u kojem je učestvovalo 4.216 đaka.
Duvanske proizvode trenutno konzumira 9,9 odsto učenika, i to više dječaci nego djevojčice, dok cigarete puši šest odsto.
“Gotovo svaki sedmi učenik je naveo da bi u budućnosti mogao postati korisnik nekih duvanskih proizvoda, a 5,9 odsto ispitanika pretpostavlja da bi u budućnosti mogao uživati u cigaretama“, pokazalo je istraživanje.
Gotovo 43 odsto djece - pušača, među kojima prednjače dječaci, pokazuje znake zavisnosti od duvana, što znači da je prva stvar koju žele da urade ujutro nakon buđenja da zapale cigaretu.
Gotovo trećina učenika izjavila je da su u nekom momentu probali duvan.
Podaci su pokazali da je najviše učenika eksperimentisalo sa cigaretama (prvi put probali cigarete) između 12 i 13 godina starosti (29,4 odsto), a zatim između 14 i 15 godina (26,3 odsto).
“Češće nego svaki peti učenik (21,4 odsto) je naveo da je eksperimentisao sa upotrebom duvanskih proizvoda sa sedam i manje godina starosti i to značajno češće dječaci nego djevojčice“, navode iz IJZ.
Prema istraživanju, 49 odsto djece bilo je izloženo uticaju duvanskog dima kod kuće u posljednjih mjesec, a 57,7 odsto van kuće - u zatvorenim javnim prostorima.
U isto vrijeme, 58 odsto je bilo okruženo pušačima na javnim mjestima.
“Više od polovine ispitanika je vidjelo nekog ko je pušio cigarete u školskoj zgradi i okruženju i to češće djevojčice nego dječaci“.
Vlada je sredinom mjeseca usvojila novi Predlog zakona, kojim se u potpunosti zabranjuje pušenje u zatvorenim javnim i radnim prostorima, a ubuduće neće biti moguće plaćanje takse da bi u nekom dijelu objekta bilo dozvoljeno pušenje.
O Predlogu zakona o ograničavanju duvanskih proizvoda konačan sud daće poslanici Skupštine.
Ministar zdravlja Kenan Hrapović saopštio je da će u djelovima kafića, barova, restorana u kojima se služi hrana ili piće biti strogo zabranjeno pušenje.
Hrapović je rekao da postoji mogućnost određivanja posebnog dijela prostora kojega vlasnik odredi isključivo za pušenje, a za koji će biti jasno definisani uslovi izolacije, površine, pozicije i opreme.
Istraživanje IJZ pokazalo je i da maloljetnici u Crnoj Gori većinom bez ikakve prepreke mogu da dođu do cigareta.
Čak 79,2 odsto ispitanika izjavilo je da nijesu bili onemogućeni pri kupovini cigareta.
Učenici koji puše najčešće nabavljaju cigarete „na neki drugi način“ (35,6 odsto), zatim slijede oni koji ih kupuju u prodavnicama (31,4 odsto), dok u kioscima cigarete nabavlja 23,7 odsto đaka.
Gotovo trećina ispitanih maloljetnika smatra da je definitivno teško prestati sa pušenjem, a skoro dvije trećine da je duvanski dim drugih ljudi štetan po njihovo zdravlje.
Većina učenika, njih 82,2 odsto, misli da bi trebalo zabraniti pušenje u zatvorenim javnim prostorima, a značajno manji broj (65 odsto) vjeruje da pušenje treba zabraniti na otvorenim javnim mjestima.
Istraživanje IJZ sprovedeno je u osnovnim i srednjim školama i 2004, 2008, te 2014. godine. U IJZ tvrde da je broj djece koja su eksperimentisala sa pušenjem u odnosu na prije pet godina smanjen sa 39 na 24,2 odsto.
Smanjen je i broj trenutnih pušača - sa 6,9 na 6 odsto, ali je broj djece koja konzumiraju duvanske proizvode veći u odnosu na prethodnu deceniju.
Statistika je pokazala da je lani smanjen broj učenika koji su izjavili da jedan ili oba roditelja puše. Lani je 49 odsto izjavilo da su roditelji pušači, dok je taj procenat u prethodnim istraživanjima bio iznad 50 i 60 odsto.
Iako je više od polovine djece izloženo pasivnom pušenju, statistika je ipak bolja nego prije 15 godina, kada je duvanskom dimu bilo izloženo više od 86 odsto učenika. Crna Gora je rekorder u Evropi po broju pušača, jer duvanske proizvode konzumira 35,4 odrasle populacije. Još 17,1 odsto građana pušilo je nekada tokom života. Podaci IJZ pokazuju i da je najviše odraslih pušača (čak 45 odsto) starosti između 45 i 54 godine. Strogu zabranu pušenja u zatvorenim prostorima, podržale su crnogorske nevladine organizacije Cemi i Juventas, u kojima smatraju da bi predlog zakona što prije morao da se nađe u Skupštini.
Iz Crnogorskog društva za borbu protiv raka (CDPR) „Vijestima“ su kazali da apsolutno podržavaju zakonske izmjene, jer je i ranije njihov stav bio da se pušenje mora zabraniti u svim javnim i radnim prostorima bez izuzetka. Istakli su da je mogućnost plaćanja taksi u ugostiteljskim objektima davala samo manevarski prostor za nepoštovanje zakona. „Da li smo mi kao nacija konačno spremni da spoznamo štetnost upotrebe duvanskih proizvoda kako na zdravlje aktivnih konzumenata tako i na zdravlje okoline, ili gdje nas dopune zakona i eventualne kaznene odredbe natjerati da to spoznamo, teško je dati precizan odgovor, ali mi u CDPR-u od Predloga Zakona očekujemo samo pozitivne promjene. Podsjetili bi, u zemljama razvijenog zapada procenat pušača je svega između 10 i 20 odsto“.
38 odsto anketiranih učenika smatra da korišćenje duvanskih proizvoda pomaže da se osjećaju prijatnije na zabavama, žurkama i socijalnim dešavanjima.
CDPR: Za početak zaštititi pasivne pušače
Iz CDPR su podsjetili da su brojne i uglavnom hronične bolesti povezane sa pušenjem i da nema organa na koji konzumiranje cigareta ne utiče negativno.
“Dakle, srazmjerno visokom procentu pušača, i procenat obolijevanja i umiranja od bolesti povezanih sa pušenjem kod nas je visok. Od negativnih efekata pušenja duvana stradaju ne samo oni koji ga konzumiraju nego i oni koji su njemu pasivno izloženi – pasivni pušači. Za početak, očekujemo da će zabrana zaštititi pasivne pušače od štetnog, kancerogenog duvanskog dima. Smanjenje broja aktivih konzumenata je jedan duži proces koji zavisi od više faktora i podrazumijeva podizanje svijesti cjelokupne populacije o značaju praktikovanja zdravih stilova života. Taj proces podrazumijeva savjetovališta za odvikavanje od pušenja, medije, škole, ukratko moramo aktivno djelovati na više frontova.
Bonus video:
