U Crnoj Gori suštinska saradnja vlasti i civilnog društva još nije ostvarena, iako su ispunjeni svi zakonski i institucionalni preduslovi, pokazali su rezultati istraživanja Centra za razvoj nevladinih organizacija o uključivanju NVO i šire javnosti u procese izrade javnih politika.
Iz te NVO su kazali da nalazi tog izvještaja korespondiraju sa onim iz Evropske komisije (EK).
Kako su naveli, Evropska unija (EU) je odnos prema civilnom društvu direktno povezala sa opštim stanjem u oblasti vladavine prava, a dalji napredak u pregovaračkom procesu zavisiće od stanja u toj oblasti.
“Suštinske saradnje još nema, iako su svi preduslovi tu, i zakonski i institucionalni. Nalazi su potvrdili da nakon sedam godina od kada postoji obaveza organa državne uprave da u procese donošenja propisa uključe javnost, imamo iste one probleme koje smo uglavnom imali na početku”, kaže se u saopštenju.
Izvršna direktorica CRNVO Ana Novaković kazala je da rezultati istraživanja za prošlu godinu o uključivanju NVO i šire javnosti u procese izrade javnih politika pokazuju nedovoljnu transparentnost rada organa državne uprave u toj oblasti.
Prema njenim riječima, skoro polovina organa državne uprave i dalje ne objavljuje programe rada i izvještaje o radu.
Novaković je rekla da se još ne primjenjuju u punoj mjeri svi oblici uključivanja javnosti, posebno konsultovanje.
“Praksa rada na nivou organa je različita, posebno u pogledu transparentnosti tog procesa, a najviše u izvještavanju o sprovedenim javnim raspravama”, navela je ona.
Prema riječima Novaković, bez obzira na to što su tokom prošle godine, sa donošenjem nove Uredbe, propisani obrasci za javne pozive i izvještaje, značajan broj organa i dalje ih ne objavljuje na propisanim obrascima.
Rezultati istraživanje, kako je dodala, pokazuju djelimičnu saradnju organa državne uprave sa NVO.
“NVO se uključuju u rad radnih tijela za izradu propisa, ali to uključivanje ne bilježi trend rasta”, kazala je Novaković.
Prema njenim riječima, nalazi istraživanja ukazuju na nedovoljno učešće šire javnosti u procesu konsultovanja javnih politika na nacionalnom nivou.
Konsultovanje javnosti, kako je navela Novaković, sprovedeno je samo za trećinu propisa koje su u prošloj godini donijeli organi državne uprave.
Ona je dodala da rezultati istraživanja pokazuju da nakon toliko godina službenici u javnoj administraciji nerijetko ne razumiju te propise i nijesu sigurni kako da ih sprovedu u praksi.
Novaković je podsjetila da je u Crnoj Gori pravni okvir za konsultovanje NVO i ukupne javnosti prilikom izrade zakona i drugih propisa postavljen 2012. godine.
Kako je navela, saradnja nacionalnih i lokalnih vlasti sa civilnim društvom suštinski je postala politički kriterijum pristupa Evropskoj uniji.
“To znači da sve države kandidati treba da pokažu spremnost za tu saradnju, a stanje u toj oblasti procjenjuje se sa jednakom pažnjom kao i reforma pravosudja ili borba protiv korupcije”, poručila je Novaković.
Stoga je, kako je navela, jasno zašto EK posebnu pažnju u izvještajima za Crnu Goru posvećuje upravo tom pitanju, naročito u posljednje tri godine.
“Iznova stižu ne baš pozitivne ocjene na račun odnosa vlasti prema civilnom društvu. Konkretno, i u izvještaju iz maja ove godine EK naglašava da nije ostvareno suštinsko uključivanje civilnog društva u procese donošenja odluka”, dodala je Novaković.
Ona je kazala da je prošle godine 29 od 54 organa objavilo programe rada, a izvještaje o radu za prethodnu godinu 32 od 54 organa.
Novaković smatra da takvo postupanje umanjuje transparentnost rada i dovodi u pitanje kapacitete u organima državne uprave da sprovedu tehnički veoma jednostavnu obavezu.
„Upravo jer je riječ o tehnički veoma jednostavnom zadatku, sa razlogom se otvara pitanje spremnosti i volje organa da svoje izvještaje o radu i programa rada uopšte učine dostupnim javnosti i otvore za komentare i sugestije planove i učinke u prethodnom periodu“, dodala je ona.
Novaković je rekla da organi imaju obavezu da te informacije, osim na internet stranicama, objavljuju na portalu e-uprave, internet platformi koja je kreirana da bi olakšala pristup svim potrebnim informacijama u toj oblasti i grupisala ih na jednom mjestu.
Kako je navela, podaci pokazuju da organi u velikoj mjeri ne poštuju tu obavezu i ne koriste internet platformu koja je namijenjena prvenstveno njima, državnim službenicima kojima treba da olakša posao.
“U takve formate ulažu se značajna finansijska sredstva, ali se postavlja opravdano pitanje čemu investiranje sredstava u alate kada ih državni službenici ne koriste”, rekla je Novaković.
Prema njenim riječima, podaci nijesu posebno progresivni ni u dijelu uključivanja predstavnika NVO u radna tijela za izradu propisa.
“Takvi podaci sa razlogom otvaraju pitanje odnosa vlasti prema civilnom društvu, ali i sugestijama EU u toj oblasti. Iz godine u godinu ponavljaju se iste zamjerke i u njima uglavnom nema napretka”, zaključila je Novaković.
Bonus video:
