Ministarstvo prosvjete radi na izmjenama Zakona o nostrifikaciji inostranih diploma, a kontrola će biti oštrija jer će se upoređivati ishodi učenja predmeta sa onima koji su propisani crnogorskim nacionalnim zakonodavstvom.
Iz prosvjetnog resora „Vijestima“ je nezvanično saopšteno da to jedan od mogućih mehanizama kontrole o kojem se razmišlja, a to bi u praksi značilo da posebna komisija provjerava diplome za koje se utvrdi da su sumnjivog kvaliteta ili drastično različitih standarda u odnosu na crnogorske obrazovne isprave.
Jedan od razloga, tvrde u resoru prosvjete, za postavljanje strogih mehanizama kontrole je i činjenica da je u prethodne dvije godine odbijeno priznavanje skoro 100 srednjoškolskih i visokoškolskih diploma.
Izvori „Vijesti“ tvrde i da će Vlada uskoro razmatrati prepoznaje Informacija o stanju u oblasti priznavanja, čiji je sastavni dio analiza unapređenje kvaliteta postupka priznavanja inostranih diploma, a koja jasno naglašava da se postojeći Zakon, donijet 2008, mora mijenjati. Sastavni dio ovog dokumenta je analiza unapređenja kvaliteta postupka priznavanja inostranih diploma.
Ministar prosvjete Damir Šehović potvrdio je „Vijestima“ da će pripremljena Informacija uskoro biti dostavljena Vladi.
„Tačno je da će se unaprijediti proces priznavanja inostranih diploma. Mi smo i u prethodnom periodu radili sve u granicama mogućeg da taj proces unaprijedimo. U prethodne dvije godine preko 60 zahtjeva za priznavanjem visokoškolskih diploma je odbijeno. Uglavnom zato što je postojala sumnja da se radilo o falisfikovanoj ispravi ili je isprava izdata na nelicenciranoj ustanovi. Takođe je u tom periodu odbijeno i priznavanje tridesetak dilploma srednjoškolskih ustanova i podnesen čak isti toliki broj krivičnih prijava. Zato smo odlučili smo da detaljnije razmotrimo sve ono što su do sada bile manjkavosti sistema i inoviramo koncept priznavanja, kako bismo sistem zaštitili od manje kvalitetnih diploma“, stoji u odgovoru Šehovića za „Vijesti“.
Potvrdio je i da Ministarstvo razmišlja o više mehanizama koji će pooštriti kontrolu diploma.
„Crna Gora će značajno pooštriti ovaj sistem u odnosu na veliki dio zemalja potpisnica Lisabonske konvencije, koja se odnosi na priznavanje diploma. I dalje ćemo se pridržavati principa ove konvencije kojima se reguliše pitanje priznavanja diploma, ali će na nacionalnom nivou uvesti i dodatne kriterijume odnosno procedure provjera bazirane, između ostalog, na ishodima učenja. Drugim riječima, pored dosadašnje standardne provjere statusa ustanove koja je izdala diplomu, kao i provjere same diplome odnosno da li je original, sada će ishodi učenja studijskih programa predstavljati jedan od kriterijuma za priznavanje inostranih kvalifikacija u Crnoj Gori“, kaže Šehović.
Potvrđuje da će posebna pažnja, pri ocjeni studijskog programa, biti posvećena uključenosti praktične nastave kao osnovne pretpostavke za razvoj vještina za obavljanje djelatnosti.
„Ali i niz drugih kriterijuma i činjenica, koji će biti propisani zakonom, kako bi bili sigurni da stečena diploma garantuje kvalitet“, poručuje Šehović.
Kaže i da nikome nije cilj otežavanje priznavanja inostranih diploma, niti je to standard međunarodne zajednice.
„Naprotiv. Govorimo ne o usložnjavanju ili blokiranju tog procesa, već samo o kvalitetnijoj kontroli, koja neće trajati ništa duže, ali će biti temeljnija i obezbijediće kvalitetan kadar na tržištu“, zaključuje ministar.
Stalno se povećava broj zahtjeva za priznavanje diploma
Šehović kaže i da se u Izvještaju, koji će se uskoro naći pred Vladom, navodi da se stalno povećava broj zahtjeva za priznanje diploma, a time administrativno opterećenje nadležnih državnih institucija.
„Ali, prije svega, kontrola kvaliteta stečenih kvalifikacija i kompetencija u inostranstvu. Ujedno, ovaj broj ima i znatan uticaj na tržište rada u zemlji“, pojašnjava on.
Crna Gora je 2004. potpisala Konvenciju o priznavanju kvalifikacija iz oblasti visokog obrazovanja, u evropskom regionu poznatija kao Lisabonska konvencijа. Konvencija je stupila na snagu u junu 2006. godine. Ova konvencija je usvojena u okviru Savjeta Europe i ratifikovalo je 45 od ukupno 47 država članica, kao i devet država koje nijesu članice Savjeta.
Bonus video:
