Kada je odlučivao po žalbi Irene Radović za nezakonitu smjenu sa mjesta viceguvernerke Centralne banke, Viši sud u Podgorici znao je da će Vrhovni sud zauzeti pravni stav oko toga, kako bi sudovi trebalo da se postave u tužbama protiv odluka Skupštine Crne Gore.
To prozilazi iz odgovora Višeg suda, koji tvrdi da nije donio dvije odluke u slučaju Radović, već je prvobitna presuda usklađena sa sudskom praksom.
U odgovoru portparolke Aide Muzurović navodi se da je žalba iznijeta na sjednici vijeća 7. 5. 2019. i da je tada sačinjena odluka koja je dostavljena Odjeljenju sudske prakse “kojem se dostavljaju sve odluke radi utvrđivanja usklađenosti sa prethodnim odlukama i eventualnim dilemama...”
“Kako je na Odjeljenju sudske prakse zaključeno da se radi o spornoj pravnoj situaciji u kojoj postoji mogućnost različitog tumačenja zakona, posebno pri činjenici da su u radu još dva predmeta u kojima se odlučuje po žalbi na odluke prvostepenih sudova vezano za poništaj odluka koje je donijela Skupština Crne Gore, to je održana sjednica građanskog odjeljenja, na kojoj su sudije građanskog odjeljenja zatražile od Vrhovnog suda Crne Gore zauzimanje pravnog stava, a što je uobičajena procedura”, navodi Muzurović.
Ona je podsjetila da je radni spor koji bi po zakonu trebalo da budu hitne prirode:”Ovaj sud, iako je imao informacije da je održana sjednica Vrhovnog suda Crne Gore, nije imao informacije o vremenu izrade načelnog pravnog stava, to je prije dostavljanja istog predmeta ponovo iznijet na sjednicu vijeća i donijeta je odluka. Ta odluka, nakon što je vraćena sa odjeljenja sudske prakse, zajedno sa spisima predmeta dostavljena je prvostepenom sudu”, objasnila je.
Muzurović kaže da se zato ne radi o donošenju dvije odluke, jer je iz suda izašla samo jedna sa pečatom.
“Sve faze koje prethode donošenju konačne odluke od nacrta odluke, pa do posljednje faze stavljanja pečata sudske prakse predstavljaju samo faze, a ne neke konačne odluke koje se kasnije mijenjaju i dopunjuju. Stoga se odluka koja nema pečat sudske prakse ne može smatrati konačnom odlukom podobnom za bilo čije komentarisanje, pa ne možemo komentarisati ni tvrdnju da se odluka sa pečatom sudske prakse razlikovala od odluke koja je nakon 7. maja dostavljenja odjeljenju sudske prakse, niti nam je poznato odakle potiče informacija o različitosti”, navela je portparolka.
Advokat Radovićeve, Siniša Gazivoda vjeruje da je prvom odlukom bila potvrđena presuda o nezakonitom razrješenju “pošto se ovom odlukom ukida presuda Višeg suda”.
“Osnovnom sudu prezentovaćemo dodatne argumente iz kojih smatramo da treba da se poništi kao nezakonita odluka o razrješenju Irene Radović. Viši sud je u svojoj drugostepenoj odluci naveo i skrenuo pažnju Osnovnom sudu da se mora voditi računa da Ustav propisuje međusobnu ravnotežu i kontrolu između grana vlasti, takođe je naveo i da treba voditi računa da svako ima pravo na pravni lijek i pristup sudu iz kojeg razloga smatramo da ne postoji nijedan razlog da Osnovni sud ponovo donese odluku kojom se poništava nezakonita odluka o razrješenju Irene Radović sa dužnosti viceguvernera”, navodi advokat.
“Savić je krivičar, nema veze sa građanskim predmetima”
“U vezi sa navodima u dnevnom listu „Vijesti“ da je predsjednik suda držao predmet u fioci više od dva mjeseca i nije ga prosljeđivao strankama nije istinit, jer predsjednik suda postupa u krivičnoj materiji, nema dodira sa građanskim predmetima, ne učestvuje u procesu odlučivanja, niti sjednicama građanskog odjeljenja, niti dostavlja sudske odluke strankama”, navodi Aida Muzurović.
“Vijesti” su ranije objavile da Viši sud nije poštovao zakonski rok i dostavio Radović odluku po žalbi, te da je ona stajala u fioci predsjednika suda koji je odgovorno lice.
Odnos između tri grane vlasti riješiti zakonima o Vladi i Skupštini, a ne pravnim stavom
Pitanje odnosa između grana vlasti, njihove međusobne kontrole i ograničavanja trebalo bi riješiti kroz donošenje zakona o Vladi i zakona o Skupštini, smatra Boris Marić, direktor NVO Centar za građanske slobode CEGAS.
“Tim zakonima bi morala jasno biti predviđena puna sudska zaštita u vezi sa izborom, imenovanjem ili razrješenjwem javnih funkcionera, jer je ona i bez ovog načelnog stave Vrhovnog suda nedovršena i djelimična. Naime, sud nije u mogućnosti da nezakonito razriješenu osobu vrati u državni organ, dok je moguće tražiti i dobiti naknadu štete, što nije primarna pravna stvar u ovim sporovima u odnosu na javni interes”, navodi on.
Vrhovni sud je donio Načelni pravni stav da sudovi ne treba da preispituju odluke Skupštine.
“Načelni stav Vrhovnog suda da se ne mogu preispitivati odluke Skupštine Crne Gore o izboru, imenovanju ili razrješenju javnog funkcionera generalno u upravnom ili parničnom postupku je u suprotnosti sa ustavnim načelima i sa zakonom. Načelni stav nije izvor prava, nema obavezujući karakter, a ovako koncipiran može poslužiti samo izazivanju dodatne pravne nesigurnosti, postaje dio problema”, podsjeća Marić.
I predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica rekla je da to nije obavezujući stav, ali pravnici podsjećaju da je “slobodna sudijska savjest” podložna odluci Vrhovnog suda, koji odlučuje po žalbama kao konačna instanca.
“Mogućnost zaštite i dalje postoji pred redovnim sudovima, jer načelni stav nije obavezujući, a sudija sudi po ustavu i zakonu, te na osnovu slobodnog sudijskog uvjerenja, što će značiti nezavisno od načelnih stavova, drugih uticaja, sa punim integritetom. Naravno cio problem sa sudskom zaštitom imenovanih ili razriješenih javnih funkcionera, traje već godinama, mnogo prije spornog načelnog stava. I umjesto da je na pomolu inicijativa, volja da se ovaj problem sistemski riješi, on se naprotiv produbljuje kroz razne odluke zakonodavnog doma, pa i ovu instrukciju Vrhovnog suda. Cilj je zatvoriti tvrđavu vladajuće elite za mogućnost jasnog i institucionalizovanog uticaja na donošenje odluka u državnim organima”, navodi direktor CEGAS-a.
Bonus video:
