Vlasnici zemljišta koje bi trebalo da bude eksproprisano za potrebe izgradnje žičare od Bečića do Brajića ocijenili su pozitivnim potez gradonačelnika Budve Marka Carevića da sa dnevnog reda sjednice lokalnog parlamenta, koja je bila planirana u ponedeljak, skine odluku o utvrđivanju javnog interesa kojom je predviđena eksproprijacija skoro 35 hiljada kvadrata zemlje na trasi u dužini od 2,1 kilometar od Bečića do Brajića, kuda je trebalo da grade žičaru.
Mještani okupljeni oko NVO “Žičara Čučuci - Brajići“ u pismu dostavljenom “Vijestima” ističu da bi ta eksproprijacija bila “otimanje zemlje uz minimalnu naknadu”.
Dodaju da se ne protive gradnje žičare, ali da ne pristaju da se starosjediocima otima zemlja, pa da se daje privatnim kompanijama za ostvarenje njihovog sopstvenog profita.
Kompanija „Cable Car Montenegro” treba da izgradi žičaru, a zbog nemogućnosti da završi taj posao koji je započet prije 11 godina najavila je tužbu protiv Opštine kojom će tražiti naknadu štete od pet miliona eura.
Iz te NVO u pismu navode da 11 godina traje ta priča, jer Opština i investitor nijesu imali projektnu i ostalu dokumentaciju, kao i da su mještani cijelo to vrijeme uspijevali zakonskim i pravnim sredstvima da se odupru i iznova prekinu započeti postupak eksproprijacije.
“Iako je SO Budva donijela nevalidnu i nepoštenu odluka o proglašenu javnog interesa koju su sve njene službe pokušavale sprovesti u djelo svih ovih godina, to im nije pošlo za rukom“, naveli su pismu u ime NVO Marija Vujović, Slobodan Marković i Đuro Čučuk.
Oni su kazali da su u maju imali poziv od Carevića kako bi se postigao dogovor i da su održana četiri sastanka kojima su prisustvovali i predstavnici firme „Cable car Montenegro“, ali do dogovora nije došlo.
“Prije i tokom pregovora imali smo obećanje Carevića da se ovo neće realizovati bez ispunjavanja pravičnih zahtjeva vlasnika zemljišta. Prvi naš zahtjev je bio da se prije započinjanja gradnje žičare izradi detaljni planski dokument u kojem bi bio jasnije definisan zaštitni pojas, koji bi se protezao sa obje strane žica, u širini od nekoliko do više desetina metara, a koji nije određen nijednim planskim dokumentom. Predlog nije prihvaćen uz objašenjenje da bi izrada dokumenta mogla da traje i nekoliko godina, a investitorima se žurilo. Drugi zahtjev se odnosio na nepravilan način eksproprijacije, gdje su nam nametnuta dva načina oduzimanja zemlje. Prvi je potpuna, kojom se oduzima zemljište na kojem će biti postavljeni stubovi (nosači žica), a kojih će biti četrnaest i pri kojoj bi se količina oduzete zemlje mjerila, tek, sa nekoliko desetina kvadrata po stubu“, ističu mještani.
Od skoro 30.000 ukupno planirane zemlje za oduzimanje ovim načinom, kako su dodali, bilo bi obuhvaćeno tek negdje oko 10 odsto, dok bih ostalih 90 odsto oduzimali nepotpunom eksproprijacjom gdje bi zemlja bila vraćena na „uživanje“ tek nakon izgradnje žičare.
“To znači da porezi na tu zemlju i troškovi za njeno održavanje padaju na naš teret, dok privatna firma zarađuje na prevozu putnika gondolama. Predložili smo da kompletna trasa žičare bude predmet potpune eksproprijacije, jer mi zemljište ne možemo na nijedan način koristiti zbog visine stubova i žica kojima se kreću gondole. Predlog nije prihvaćen. Treća sporna tačka su pristupni putevi, koji bi poslužili za gradnju žičare. Predlagali smo da bi bilo u opštem interesu da se oni projektuju, naprave i da ostanu u funkciji i nakon završetka žičare. Ni to nije prihvaćeno. Projektant “Adria invest” po nalogu investitora “Cable Cara”, rekao nam je da ćemo se o tome dogovorati na terenu kasnije. Kada su nam rekli da nema novca za plaćanje planiranog našeg otetog zemljišta, osim da nam ga plate po njihovim bagatelnim i potcjenjivačkim cijenama, predložili smo zamjenu za neko drugo zemljište, što opet nije prihvaćeno. Pregovori su završeni na opštu štetu svih strana odlaskom predstavnika investitora sa sastanka i prestankom dalje komunikacije“, istakli su predstavnici NVO.
Žičara nije u skladu sa prostornim planom
Mještani ističu da projekat za predviđenu trasu (Čučuci – Brajići) nije u skladu sa važećim prostornim planom i da se to može vidjeti na sajtu Opštine.
“Prema važećoj planskoj dokumentaciji, početna stanica žičare nije predviđena u Čučucima, već iz Boreta, dva kilometra dalje. Za žičaru i pored svih plansko-pravnih barijera iz Čučuka do Brajića nije urađen DUP, tako da se ne može znati konkretno koliki je zaštitini pojas lijevo i desno od žičare. Na ovaj način bismo mogli uraditi procjenu uticaja pada vrijednosti ili dobijanja na vrijednosti okolnog zemljišta i utvrditi benefite ovog projekta od opšte važnosti. To je prvi od krucijalnih uslova za našu saglasnost za ulaženje u zajednički posao. Pitanje prateće infrastrukture (putevi, parking, struja, voda, kanalizacija, telekomunikacija...) koja bi bila obuhvaćena DUP-om, nije obuhvaćena tim projektom“, istakli su mještani.
Kvadrata zemlje ne može koštati tri, već 120 eura
Mještani smatraju da procijenjena vrijednost javnog procijenitelja za privremenu eksproprijaciju izuzetog zemljiša od tri eura za kvadrat nije pravična.
"Procijenjena vrijednost zemljišta na početnoj stanici (Čučuci) po kvadratu iznosi 150 eura, a izuzete su parcele u cijelosti. Procijenjena vrijednost zemljišta na krajnjoj stanici (Brajići) iznosi 90 eura za kvadrat. Smatramo da je pravična nadoknada za izuzeto zemljište u predmetnom pojasu od 32.000 kvadrata treba da bude procijenjena aproksimativno linearnom digresijom vrijednosti u srazmjeru od 150 eura do 90 eura. Pa shodno tome vrijednost zemljišta na sredini trase bi iznosila 120 eura“, navode u NVO.
Bonus video:
