U godišnjem izvještaju o napretku Crne Gore za 2019. godinu, Evropska komisija (EK) je napomenula važnost funkcionisanja sistema uzajamne provjere i kontrole tri grane vlasti u slučajevima predlaganja i imenovanja od strane Skupštine.
To piše u odgovoru Delegacije Evropske unije u Podgorici na molbu “Vijesti” da prokomentarišu Načelni pravni stav Vrhovnog suda, da se odluka Skupštine o imenovaju i razrješenju funkcionera ne može sudski pobijati.
“EU pridaje veliku važnost vladavini prava, pogotovo u zemljama u procesu pregovora o članstvu, kao što je Crna Gora. U izvještaju o napretku za 2019, Evropska komisija je napomenula važnost funkcionisanja sistema uzajamne provjere i kontrole tri grane vlasti u slučajevima predlaganja i imenovanja od strane Skupštine. Nastavićemo da pratimo dešavanja u ovoj oblasti u kontekstu pregovora o članstvu, a brzina pregovora će nastaviti da zavisi od napretka Crne Gore u oblasti vladavine”, kazali su iz Delegacije, na čijem je čelu Aivo Orav.
Prema nezvaničnim saznanjima “Vijesti”, ambasadori članica Evropske unije su tokom nedavnog sastanka u Podgorici izrazili zabrinutost zbog stava najviše sudske instance, prema kojem sudovi ne mogu preispitivati odluke parlamenta.
Vrhovni sud je donio načelni stav prema kojem pred crnogorskim sudovima više neće moći da se osporavaju odluke Skupštine o izboru ili razrješenju javnih funkcionera, bez obzira da li su odluke poslanika zakonite ili ne. U načelnom stavu, koji je nekoliko dana prije nego je predložena za novi mandat, potpisala predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica, navodi se da se odluka Skupštine o izboru, imenovanju ili razrješenju javnog funkcionera ne može pobijati u upravnom sporu niti u parničnom postupku, osim kada je to izričito zakonom propisano.
Skupština bira i smjenjuje funkcionere iz svoje nadležnosti, ali u zakonu piše da to može uraditi ako su prekršili zakon. U postupcima pred Skupštinom to nije utvrđivano, a ovim mišljenjem se onemogućuje sudovima da to utvrde.
Pošto osporavani pravni stav Vrhovnog suda isključuje sudsku kontrolu odluka zakonodavne vlasti, što je suprotno Ustavu Crne Gore i stavovima EU kojoj Crna Gora stremi, iz EK će najvjerovatnije, prema informacijama “Vijesti”, tražiti objašnjenje od nadležnih državnih organa.
Do juče Ministarstvo pravde i Vrhovni sud nijesu bili kontaktirani tim povodom, rečeno je “Vijestima”. Odluka Vrhovnog suda dolazi nakon više presuda osnovnih sudova, koji su poništili nezakonite odluke Skupštine o smjeni. Posljednja u nizu bila je ona o razrješenju Irene Radović sa mjesta viceguvernera Centralne banke, a prethodno Vanje Ćalović Marković iz Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije, Nikole Vukčevića i Gorana Đurovića iz Savjeta RTCG, Darka Ivanovića iz Savjeta Agencije za elektronske medije.
Predstavnici opozicije kritikovali su pravni stav, navodeći da je Vrhovni sud time pogazio Ustav i nekontrolisanu vlast. Pravni stručnjaci ocjenili su da pravni stav Vrhovnog suda nije obavezujući za sudije, ali bi mogao izazvati zabunu u pravosuđu.
Stav nije sveto pismo, hoće li se Ustavni sud baviti njime
Vesna Medenica je na sjednici Sudskog savjeta tokom razgovora za treći mandat na mjestu predsjednice Vrhovnog suda, kazala da su prije donošenja Načelnog pravnog stava dugo tražili iskustva po drugim pravnim jurisdikacijama.
“Te odluke nemaju obrazloženja, a sudovi se moraju, ispitujući osnovanost neke odluke baviti obrazloženjima. Ne znači da je ovim stavom onemogućena sudska zaštita strankama, jer sve što je iz izborne i ustavne nadležnosti, nadležan je Ustavni sud”, kazala je tada Medenica i objasnila da su redovni sudovi tu da utvrde tužbu za materijalnu ili nematerijalnu štetu. “Što se tiče stava Vrhovnog suda, on ga nikada nije donosio do sada, ali je bila jedna odluka ranije i zbog toga se nije čekalo da sud odluči odlukom, već da to uradi stavom. Stav nije sveto pismo, već neka smjernica zbog kvaliteta pravde i jedinstva sudskih odluka”, rekla je Medenica.
Iz Ustavnog suda nisu odgovorili na pitanja “Vijesti” da li se pravni stav može osporavati pred institucijom koja treba da štiti poštovanje Ustava. Više pravnika skrenulo je pažnju da je stavom Vrhovnog suda uskraćeno pravo na sudsku zaštitu.
Ministarstvo pravde: Nijesu nas kontaktirali
“Ministarstvo pravde nije kontaktirano ovim povodom”, navodi se u odgovoru iz kabineta ministra Zorana Pažina.
“VIjesti” su pitale da li je Delegacija EU u Podgorici ili neko od ambasadora članica EU kontaktirao Ministarstvo pravde povodom Načelnog pravnog stava Vrhovnog suda da se odluka Skupštine o imenovanju i razrješenju javnog funkcionera ne može sudski osporavati. Takođe, i da li su tražili pojašnjenje stavova Vrhovnog suda.
Bonus video:
