Iako po profesiji doktori, poslanici vladajuće koalicije nijesu glasali za predlog da se ljekarima povećaju koeficijenti za obračun zarada.
U Demokratskoj partiji socijalista (DPS), međutim, tvrde da nijesu podržali predlog da se to pitanje razmatra do kraja ovog mjeseca, ali obećavaju da će na jesen to učiniti.
Poslanica Demokratskog fronta (DF) Branka Bošnjak prošle sedmice u Skupštini je predložila da se na dnevnom redu nađu izmjene i dopune Zakona o zaradama u javnom sektoru, u koje bi se uvrstile i zarade ljekara. Njen predlog je da koeficijenti za obračun plata budu 20,75 za uže specijaliste, 19,02 za ljekare specijaliste i 15,99 za doktore medicine.
Iako je podrška kolegama u bijelim mantilima bila očekivana, poslanici DPS-a Suad Numanović (specijalista interne medicine), Halid Duković (specijalista opšte medicine) i Zvonko Vuković(doktor medicine), kao i poslanik Bošnjačke partije (BS) Nedžad Drešević bili su uzdržani tokom glasanja o predlogu Branke Bošnjak.
Numanović i Duković nijesu odgovorili “Vijestima” zašto nijesu glasali za predlog poslanice Bošnjak, s obzirom na to da su po profesiji doktori. Vuković je kazao da je ovo suviše ozbiljna tema da bi se o njoj raspravljalo do kraja ovog mjeseca, pojasnivši da je u pitanju nesporazum:
“Nije se glasalo za ili protiv povećanja zarada, već o tome da li će se proširiti dnevni red. Stav DPS-a, koji je iznio predsjednik poslaničkog kluba Rakočević bio je da ćemo tu tačku razmatrati tokom jesenjeg zasjedanja. Do 31. jula moramo završiti dvije sjednice, a ova tema je suviše značajna da bismo je sada uvrstili u dnevni red... Mi ćemo na jesen sigurno podržati predlog da se ova tačka nađe na dnevnom redu i sigurno ćemo o njoj kvalitetno raspravljati”, odgovorio je Vuković “Vijestima”.
Bošnjak je juče ponovo u parlamentu predložila da se izmjene i dopune Zakona o zaradama u javnom sektoru stave na dnevni red. Ocenila je da ovim izmjenama treba ukinuti diskriminaciju prema određenim kategorijama građana u Crnoj Gori.
“Prije svega mislim na ljekare. Te profesije treba da se nađu u ovom zakonu i odredi im se koeficijent. U zakon treba uvrstiti i profesore docente, vanredne i redovne profesore, naučne savjetnike i saradnike...”, objasnila je Bošnjak. Za njen predlog juče je ipak glasao i poslanik BS-a Nedžad Drešević. Ipak, predlog nije stavljen na dnevni red, jer je od 55 poslanika protiv bio 21, za 20, dok je 14 poslanika bilo uzdržano.
Premijer Duško Marković nedavno je u okviru premijerskog sata najavio skorije razgovore o povećanju plata u obrazovanju i zdravstvu.
Iz Sindikata doktora medicine (SDM) ocijenili su krajem prošle sedmice da poslanici ni ovog puta nijesu smatrali da ljekari zaslužuju veće plate.
“Među poslanicima koji su glasali protiv povećanja zarada svojim kolegama bili su i ljekari čiji je sadašnji koeficijent zarade 22. Kolege u parlamentu složili su se da doktori medicine primaju zarade adekvatne društvenoj ulozi, opterećenju, odgovornosti, stepenu obrazovanja i egzistencijalnim potrebama. Vjerujemo da bi drugačije glasali da žive od doktorske, umjesto od poslaničke plate”, kazali su iz SDM.
Oni su podsjetili da su još 2016. organizovali potpisivanje peticije, kojom je traženo da se ljekari uvrste u Zakon o zaradama u javnom sektoru i dodijele koeficijenti 16, 20 i 24 za doktore medicine, specijaliste i uže specijaliste. Peticiju je potpisalo preko 1000 ljekara.
“Predlog peticije, uz određena umanjenja, tada je podnio poslanički klub Socijaldemokratske partije (SDP). Parlamentarna većina je predlog za povećanje zarada ljekarima odbila uz obrazloženje da će interese zdravstvenih radnika najbolje zastupati 'reprezentativni' sindikati zdravstva. Umjesto koeficijenata predloženih amandmanom (12 za doktore medicine, 16 za specijaliste i 18 za supspecijaliste) 'reprezentativni' su sa Ministarstvom zdravlja ispregovarali kolektivni ugovor kojim su predviđeni koeficijenti: 8,5 za doktore medicine, 10,16 za specijaliste i 11 za subspecijaliste. U julu 2018. godine ponovo je odbijen amandman SDP-a da se ljekari uključe u Zakon o zaradama zaposlenih u javnom sektoru i to u grupi C poslova sa koeficijentima: ljekar subspecijalista - 16,43, ljekar specijalista - 15,56 i doktor medicine - 10,81, uz obrazloženje da će 'reprezentativni' pregovarati o visini koeficijenata sa Ministarstvom zdravlja”, saopštili su iz SDM.
Iz tog udruženja ocijenili su i da nema poboljšanja kvaliteta sistema zdravstvene zaštite “dok trećina doktora prima 550 eura”, ali i dok se osnovne plate ne izjednače sa osnovnom zaradom radnika na rampi tunela Sozina.
SDM: Zarade doktora pretrpjele pad od 23 odsto
Iz SDM su kazali da je od sticanja nezavisnosti 2006. do 2019. godine prosječna zarada porasla sa 282 na 513 eura, što je u prosjeku 81,5 odsto. Rekli su i da je “ukupna inflacija za to vrijeme, prema podacima Zavoda za statistiku, iznosila 33 odsto.
“Za isti period zarade ljekara porasle su 10 odsto. Uzimajući u obzir inflaciju, ovo znači da su zarade ljekara od 2006. godine zapravo pretrpjele pad za čak 23 odsto”. Iz SDM su ocijenili da će stvarne reforme u zdravstvenom sistemu da budu prepoznate onoga trena kada se sa ljekarima započnu direktni pregovori o povećanju zarada, “što neće biti pregovori za dobrobit ljekara, već za cijelokupno društvo”.
Bonus video:
