Glavni grad je za prvih šest mjeseci ove godine isplatio skoro 1,9 miliona eura, uglavnom zbog izgubljenih sporova sa zaposlenima u administraciji i gradskim preduzećima, koji su podnijeli tužbe zbog smanjenja plata i neusklađenih koeficijenata.
Do sada je preko pet miliona eura radnicima isplaćeno na osnovu presuda, a ta suma bi mogla da iznosi i preko deset miliona, jer je završeno nešto više od pola predmeta.
Ukupan broj radnika, koji su tužili Glavni grad je 2.366, od toga je završeno 1.228 predmeta.
Kako su “Vijesti” pisale ranije, Glavni grad je do kraja 2017. godine, zbog nepravilno obračunate zarade, zaposlenima isplatio 3.033. 558 eura.
U mnogim sporovima, kako se vidi iz dokumentacije, su velike zatezne kamate i troškovi parničnog postupka.
U jednom od sporova, koji je na kraju ukupno iznosio 7.652 eura, zatezna kamata je 2.210, a troškovi postupka 620 eura.
Iz Glavnog grada “Vijestima” nijesu odgovorili koliko je sporova do sada završeno, koliko je novca isplaćeno na osnovu izgubljenih slučajeva po tužbi radnika.
Odbornik Demokrata u Skupštini Glavnog grada Janko Krstović kazao je da je informacija o ostvarivanju Budžeta Glavnog grada za period januar-jun 2019. godine, prikazala određene anomalije.
“Posebno kada je u pitanju stavka u budžetu u vezi s otplatom dugova koji su prispjeli na naplatu Glavnom gradu. Iz informacije koja je dostavljena odbornicima Skupštine, može se zaključiti da je Glavni grad po pitanju sudskih izvršenja iz Budžeta Glavnog grada isplatio skoro 1,9 miliona eura. To je preveliki iznos, polazeći od činjenice da je u odluci o budžetu Glavnog grada za čitavu 2019. godinu predviđeno 2,1 milion eura”, istakao je Krstović.
On je naglasio da je odbornicki klub Demokrata ukazivao na nerealno planirana sredstva otplatu dugova za sudska izvršenja.
“Naš klub ovu činjenicu nije saopštio, a da za nema razlog. Kao odbornik postavio sam pitanje ‘Koliko je ukupno sporova pokrenuto od strane zaposlenih radnika, koliko je okončano i u koliko je slučajeva postupak u toku’. Razlog za ovako postavljeno pitanje je činjenica da je Opština svojim zaposlenim pogrešno obračunavala zarade i na taj način im pričinila materijalnu štetu”, kazao je Krstović.
On je pojasnio da je odgovor na postavljeno pitanje dobio 20. septembra prošle godine i uvidio frapantne podatke.
“Za posljednjih pet godina, ukupan broj tužbi za radne sporove bio je 2.366. Do 20. oktobra prošle godine, završeno je 1.228 predmeta po pomenutim tužbama, a u radu je bilo preostalo još 1.138”, kazao je Krstović.
On je istakao da neodgovornost Glavnog grada prema svojim zaposlenim ima za posljedicu veliku finansijsku štetu po budžet građana Podgorice, jer je za konačno završenih 1.228 tužbi utrošeno preko pet miliona eura građana Podgorice.
“S obzirom na to da je samo polovina sporova od ukupnog broja završena, građani će plaćati ceh od 10 miliona eura. A gledajući ostvarenje budžeta za period januar-jun, možda i taj iznos bude i viši”, kazao je Krstović.
Demokrate i Krstović su mišljenja da se sve moglo izbjeći.
“Prvenstveno Miomir Mugoša koji je dozvolio pogrešno obračunavanje zarada zaposlenima, a nakon toga i Slavoljub Stijepović koji je kao predsjednik Opštine bio dužan da ne dozvoli da zaposleni u Glavnom gradu idu na sudska poravnanja. Siguran sam da bi kompromisom došli do dogovora. Zaposleni da uštedi vrijeme i novac koji bi potrošio pokušavajući da preko suda dobije nadoknadu, a Glavni grad da uštedi sredstva parničnog postupka i na ime obračunate zakonske zatezne kamate”.
Velika šteta je pričinjena Glavnom gradu, a Krstović smatra da je na sadašnjem gradonačelniku Ivanu Vukoviću da odluči ko će sredstva da nadoknadi, njegova dva prethodnika ili građani Podgorice.
Mugoša smanjio platu za deset odsto
Zaposleni su Glavni grad tužili zbog neusklađenih koeficijenata sa zaradama koje su im isplaćivane, tražeći nadoknadu štete.
Pored toga, veliki broj radnika tužio je Glavni grad, tražeći povraćaj nezakonito oduzetih deset odsto od plate po nalogu tadašnjeg gradonačelnika Miomira Mugoše 2013. godine.
On je te godine u junu donio odluku o umanjenju zarada u svim gradskim preduzećima, o čemu su direktori obaviješteni faksom.
Odluci o umanjenju zarada su se povinovali svi direktori, osim tadašnjeg prvog čovjeka preduzeća “Vodovod i kanalizacija” Vladana Vučelića.
Bonus video:
