Planine i pašnjaci izgubiće pejzaže, ekosisteme i biodiverzitet ako sa njih otjerate stočare i stada koji su ključ za prirodni proces održivog obnavljanja.
To je za “Vijesti” kazao Pablo Domingez, doktor antropologije i profesor na univerzitetu u Tuluzu, koji godinama na različitim djelovima Mediterana istražuje vezu između ljudi i prirode.
U saradnji sa međunarodnim timom istražuje crnogorske planine i stočarstvo.
Za sebe kaže da je posvećen očuvanju životne sredine, i to kroz podršku lokalnoj populaciji, a koja je najvažniji zaštitnik životne sredine, jer njihovi životi zavise upravo od prirode.
Domingez, član Francuskog nacionalnog savjeta za naučna istraživanja, u Crnu Goru došao je nakon istraživanja dugih više od decnije i proučavanja stočara i stočarstva na planinama Maroka, Španije, Francuske i Italije..
Novinar “Vijesti” sa njim je razgovarao u Danilovgradu, nakon što je Domingez sa saradnicima sišao sa Sinjajevine na kojoj će i danas biti kako bi stočarima koji pokušavaju da zaštite svoje ognjište od militarizacije dao svoje mišljenje o značaju prirodnih i kulturnih vrijednosti.
“U kontaktu sam sa ljudima koji rade u Turskoj, Španiji, Italiji, Francuskoj i Maroku, stočarima koji širom Mediterana izdižu na svoje katune. Više godina izučavam crnogorski region, stočarstvo, biodiverzitet, tradiciju. Ovdje je mnogo mogućnosti za održivi razvoj stočarstva”, rekao je on.
Ističe da se zbog toga posvetio proučavanju kako se stočarstvo može razvijati u različitim zemljama:
“Kako može da preživi, raste i razvija se, da postane jače umjesto smanjivanja broja stočara, što se obično dešava. Za durmitorsku oblast znam odavno i želio sam da dođem. Konačno, prošle godine posjetio sam svoje kolege iz Srbije i Crne Gore i vidio ovo mjesto. Bio sam oduševljen. Pašnjaci Sinjajevine su najveći koje sam vidio u svom životu kada je u pitanju Mediteran. Ovo je predivno, nevjerovatno prirodno i kulturno nasljeđe. Ovdje hiljadama godina ljudi rade u saglasju sa prirodom i kulturom. Ta veza je toliko posebna da je možete i vidjeti i osjetiti. Vjerujem da je veliki ekološki potencijal ovog sistema, a ako izmejstite ljude odavde izgubićete biodiverzitet, ekonomijum, tradiciju, ali i nove mogućnosti”.
Domingez ima prijedlog i što treba raditi da se to ne bi dogodilo.
“Da ne bi došlo do toga ovo područje mora biti proučavano. Nakon toga će se bolje razumjeti kako možemo da ga najbolje podržimo. Moja hipoteza je da je ovaj sistem veoma dobar za okolinu, za čitavu naciju”, rekao je profesor.
Otkriva da je u potrazi za studentima koji bi mogli da rade istraživanja i naučne radove na Sinjajevini:
“Zbog toga sam se i odlučio na saradnju sa Univerzitetom Crne Gore, različitim fakultetima i instituima. Da vidimo da li možemo napraviti projekat koji bi pomogao crnogorskim studentima da rade istraživanja i tako razumiju da ovaj sistem može biti model za sve ostale planine u Crnoj Gori. Željeli bismo da nađemo finasijere za projekat iz kog bi izašlo više doktorata o stočarima Balkana, Italije, Španije, Maroka, Francuske, jer svi oni imaju zajedničke probleme. Moramo razumjeti njihove tradicionalne, kulturne, ekonomske i ekološke vrijednosti. Jednom kada počnemo da shvatamo kako funkcioniše stočarski sisrem možemo da predložimo kako ih bolje podržati i kako da se taj sistem poboljša. Postoji više opcija, ali prije nego napravimo projekat moramo da razumijemo Sinjajevinu i crnogorske stočare, pa tek onda da tražimo fonodove koji će podržati istraživanje ove oblasti.”
Umrežavanjem do bržeg rješenja
Profesor univerziteta u Tuluzu ističe i da će se problemi ljudi koji žive od stočarstva bolje i brže rješavati ako se umreže svi koji se bave tim poslom.
“Ima mnogo načina za saradnju - kroz nacionalne i međunarodne asocijacije, ali i različite vidove institucionalne podrške ovom načinu života. Mnogi su već umreženi i njihova saradnja ide čak i do Brisela. Osim toga sastaju se u Italiji, Španiji, Francuskoj, Maroku, razmjenjuju iskustva. Mnogo se stvari u tom dijelu odvija i ljudi sa Sinjajevine se sa njima mogu perfektno uklopiti. Za početak dovoljno je da se sretnu sa svim ljudima koji su već udruženi kako bi se međusobno podržavali. Postoji tijelo - organcijazja ICCA konzorcijum, koja ima i svoj registar. To je svjetska organizacija koja podržava lokalne zajednice starosjedioca u svim krajevima svijeta da koriste svoju zemlju koju su kroz istoriju koristili (objašnjeno mi je da je takva situacija i u Bjelopavlićima) i pomaže im da se bore za njihova istorijska prava”, kazao je on.
Domingez objašnjava i da je bitno da se ljudi, čiji su katuni na Sinajevini, nađu u internacionalnom međunarodnom regsitru ICCA konzorcijum.
“ICCA sponzoriše različite međunarodne organizacije, a sponzorisan je i kroz program Ujedinjenih nacija koji se bavi životnom sredinom. Povezani su sa svjetskim centrom za monitoring i ostalim svjetskim organizacijama koje ovo podržavju. Ako možete pokazati da ste zajednica koja ima pravo na korišćenje te zemlje i koja je organizovana tako da koristi prirodne resurse na održiv način, zatim da to radite generacijama, možete biti u ICCA registru, a to vam daje legitimitet. Mimo toga, bićete svjetski prepoznati, nema zakonskih prepreka i bićete priznati na lokalnom, nacionlanom i međunardnom nivou kao predstavnici takvih zajednica”, kazao je on.
Domingez će, prema najavama organizatora protesta za očuvanje Sinjajevine danas govoriti na Ilindanskom saboru kod crkve Ružice na toj planini.
Francuzi protestima sačuvali planinu od vojnog poligona
Problemi kakvi sada tište stočare sa Sinjajevine dešavali su se i Francuskoj, priča Domingez.
Na jednom njihovom pašnjaku Vlada te države planirala je da gradi vojnu bazu, ali su se mještani izborili za očuvanje.
“Počeli su protesti stočara čiji su katuni bili na toj planini. I na kraju je Vlada odustala od te namjere”, kazao je on.
Istakao je da ima dosta sličnih problema na Mediteranu.
“Nisu uvijek isti problemi, ali su uglavnom isti tipovi problema. To znači da eksterni faktori, odnosno faktori izvan stočarske zajednice - države, kompanije, NVO sektor, i slično, žele da oduzmu tu zemlju stočarima i njihova prava, kao na Sinjajevini. U Maroku su bogataši iz Abu Dabija došli da oduzmu zemlju i naprave golf terene na visini od preko 2.000 metara. Planirali su da naprave najprestižniji golf teren na svijetu na toj visini, projektovali 18 terena za elitu, ali sve to tako što će istjerati stočare kao da nemaju nikakva prava. Tada su ih plašili da to nije ‘njihova’ već zemlja koju samo koriste, a koja pripada državi i kako je oni mogu i prodati kompaniji. Tada su se desili protesti, kao i ovdje na Sinjajevini. Ljudi su protestovali, blokirali puteve mašinama, a kada su željeli da sjeku drveće stali su im na put. Iz jednog ili drugog razloga država je odlučila da to zaustavi - ili nisu imali dovoljno interesa ili ljudi iz Abu Dabija na kraju nisu imali dovljno novca za ono što su zamislili”, kazao je Domingez.
Profesor objašnjava da su na španskoj plaini, koja je slična Sinjajevini htjeli da naprave lovište:
“To je bilo 60-ih i 70-ih godina prošlog vijeka. Ali španska Vlada nije shvatala da su životinje jednako važne za očuvanje prirode koliko i ljudi. Nakon pravljenja lovišta za zabavu bogatih, ljudi su se odselili. Zemlja je uništena, a sada svi shvataju što je učinjeno - govore o tome, prave spomenike, zapis protiv toga... Kada je u Španiji konačno stigla demokratija nekadšnji stočari i njihovi potomci su počeli dobijati pomalo podrške i sada je taj rezervat za lov park prirode koji radi u saradnji sa stočaraima i podržava ih. Ima mnogo takvih priča sa sličnim problemima. Ne smije se dozvoliti da se na Sinajevini napravi ista greška”, kazao je on.
Danas Ilindanski sabor kod crkve Ružice
Na Sinjajevini će se danas održati tradicionalni Ilindanski sabor.
Liturgiju će služiti poglavar Mitropolije crnogorsko-primorske Amfilohije, a posjetioci će moći da uživaju u narodnom veselju i takmiče se u viteškim igrama.
Nakon liturgije koja počinje u 9.30 sati planirano je da se okupljenima obrate predstavnici udruženja i građanskih inicijativa koje se duže od godinu bore da Sinjajevinu sačuvaju od pretvaranja te planine u poligon za vojne vježbe.
Iz Udruženja “Sačuvajmo Sinjajevinu” pozvali su sve ljubitelje prirode da potpišu peticiju za spas planine, ali i da dođu kod crkve Ružice kako bi skupa poručili da ne daju planinu.
Bonus video:
