Rekordni prihodi od boravišne takse dali su pečat dosadašnjem toku sezone u Ulcinju, koja ipak nije ispunila sva očekivanja privrednika.
I dok u Turističkoj organizaciji (TO) očekuju da će prihodi od boravišne takse prvi put u istoriji grada premašiti milion eura, predsjednik Udruženja zakupaca ulcinjskih kupališta Prelja Škrelja kaže da impresivne cifre iz kabineta ne znače mnogo na terenu.
“Mi nemamo čarobni štapić da rupe iz maja, juna i jula pokrijemo dobrim avgustovskim rezultatom”.
Prava sezona je, kaže Škrelja, počela tek prije dvadeset dana, nakon Bajrama.
“Nije fer zato da nam se iz raznih kabineta svakodnevno saopštava kako imamo pet, deset ili pedeset odsto više gostiju nego lani. Efikasnija prijava gostiju i naplata boravišne takse je jedna stvar, a realno stanje na terenu - potpuno druga”.
Škrelja je i zakupac poznatog kupališta Kopakabana i ističe da muku muči da odgovori svim obavezama. Ima oko 40 zaposlenih, kojima, kako kaže, mora dati platu bilo posla ili ne...
U TO, pak, sijaju - direktor Fatmir Đeka očekuje više od dva miliona noćenja i milion eura od boravišne takse.
“Pokrenuli smo se sa mrtve tačke. Ovo je samo da vidimo koliki su potencijali Ulcinja, ali se ne zanosimo. Nema euforije, tek smo na početku posla. Naredna sezona daće još neke odgovore”.
Na konstataciju da se neki privrednici ipak žale na sezonu, on pokazuje papire:
“Cifre govore sve i demantuju”.
Đeka je ocijenio da su za veliki uspjeh zaslužne opštinske i državne strukture, a posebno Uprava policije - granični sektor.
“Vrijeme je pokazalo da smo na pravom putu, ali moramo još bolje”. Škrelja ipak tvrdi da je broj gostiju manji nego prethodnih godina i pojašnjava da su finansijski efekti na plažama na lanjskom nivou, jer su i cijene veće za 20 odsto.
“Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom ove sezone povećalo je zakup naših kupališta od 30 do 50 odsto. Mi smo zbog toga morali povećati cijene mobiljara i restoranskih usluga za 20 odsto, što se negativno odrazilo na posjetu. Imamo dosta žalbi”. Podsjeća i da vremenski uslovi nijesu bili naklonjeni.
“Maj je bio kišan, a kasnije smo imali olujno nevrijeme kada smo svi pretrpjeli veliku štetu. Do danas nemamo povratne informacije iz Ministarstva i JP u vezi s traženom pomoći. Nezvanično saznajem da će JP naredne sezone spustiti cijene zakupa kupališta za 20 odsto”.
Zakupci kupališta ističu i druge probleme za koje, kako kažu, nema sluha u Morskom dobru ili Vladi. Tako je sa spasiocima, kojih kako kaže Škrelja, nema dovoljno. Samo na Velikoj plaži, dodaje, na 10 hiljada metara, mora biti uposleno 200 spasilaca.
“Spasilaca nema puno i zato su neki od njih u prilici da nas uslovljavaju. To je veliki problem jer mi moramo imati spasioca na svakih 50 metara kupališta. Ako nam neko od njih ode, u problemu smo. Zato se preko zime borimo da obezbijedimo prave posade, ali je sve teže”, kaže Škrelja podsjećajući da su ranije spasioci bili na 100 dužnih metara plaže.
Problem je, navodi, i loše napajanje strujom, zbog čega gotovo svako kupalište na Velikoj plaži ima sopstveni agregat.
“Tokom cijele sezone, napon na mreži je oko 140 W. To je nedovoljno da pokrene iole veći aparat. Nedostatak vati nadoknađuju agregati. A mislimo da živimo u 21.vijeku”.
Veliki problem za zakupce predstavlja i imperativna odredba da 50 odsto plaže mora biti slobodno.
“Ti turisti po pravilu zauzimaju najbolja parking mjesta, nose hranu sa sobom, a ostavljaju smeće, moramo imati spasioca i za taj dio plaže. Za nas zakupce, to su samo troškovi. Zato bi bilo dobro da JP uzme u obzir specifičnost Velike plaže i vrati odnos 70:30, kako je ranije bilo”.
Prema podacima TO, u privatnom smještaju, od 1. januara do 29. avgusta, boravilo je blizu 270.000 turista. Da se ove sezone prijavi gostiju posvetila mnogo veća pažnja, ukazuje i podatak da je za cijelu prošlu godinu u privatnom smještaju registrovano 145.000, a godinu ranije 102.000.
U privatnom smještaju ove godine dominiraju gosti sa Kosova, koji su ostvarili 38 odsto od ukupnog broja noćenja. Slijede turisti iz Njemačke, Srbije i Bosne sa 10 odsto ostvarenih noćenja. Do 25. avgusta, prema evidenciji TO, u privatnom smještaju ostvareno je blizu 1,4 miliona noćenja.
Resulbegović: Koliko ulažemo, dosta dobijemo
Vlasnik hotela Palata Venecija u Starom gradu Gani Resulbegović kazao je da Ulcinj ima šansu koju ne smije propustiti. Istakao je naplatu boravišne takse i početak rada Parking servisa i uvođenja reda na glavnim ulicama, kao pozitivne atribute sezone.
“Dokazali smo da možemo da uzmemo novac koji nam je decenijama unazad izmicao iz ruku. Neću o tome zašto to i ranije nije bilo ii gdje su pare. Pokazali smo i da možemo da uvedemo red na ulicama kada hoćemo. Ostali su nam smeće i buka na Pristanu, jer limitatori zvuka nijesu rješenje. Kada i ova dva problema riješimo, za šta sad postoje svi preduslovi, Ulcinj će doživjeti novi procvat”. Resulbegović je rekao i “da koliko ulažemo u turizam, od njega dosta i dobijemo“.
“Vjerujte, grad ne mora da uloži ni jedan cent u sezonu i imaće profit ako se i mještani i vlast drže reda i slova zakona”.
Škrelja: Plaćamo ono što nam je Bog dao
Kada je zakupio današnju Kopakabanu, sjeća se Škrelja, bilo je još samo šest ograđenih privatnih kupališta na Velikoj plaži. Danas ih ima 32.
“Za zakup dvije plaže, davne 2003. godine, platio sam oko 3.000 eura. Za taj isti prostor, ove godine morao sam da izdvojim 77.000. A zar nam nije svima u interesu da nam gost bude i ode zadovoljan”. Škrelja navodi da mjesečno samo za plate, bez doprinosa, izdvaja blizu 20.000 eura, plaća Komunalnom za odvoz smeća 9.000, troši nafte za agregate po 50 eura dnevno, sam sanira štete od nevremena, priprema kupalište za sezonu...
“Plaćamo zakup mora i pijeska, ono što nam je Bog dao. Sve što vidite na plažama, zakupci su svojim novcem platili, počev od kompletne infrastrukture”.
Bonus video:
