Najveći stepen etničkog distanciranja Crnogorci iskazuju prema Romima, nešto manje prema Albancima, još niže prema Hrvatima, a gotovo da nimalo ne iskazuju distancu prema Srbima, pokazalo je istraživanje Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM).
Direktorica CEDEM-a, Milena Bešić, istakla je da je, imajući u vidu proces tranzicije društva i proces pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji kao i činjenicu da poštovanje osnovnih ljudskih prava i sloboda, kao i zaštita prava nacionalnih manjina predstavlja jedan od najvažnijih faktora bezbjednosti i demokratskog razvoja svake države, „neophodno zalaganje nadležnih insitucija, nevladinih organizacija, medija i svih građana za ostvarivanje stabilnog međunacionalnog suživota i etničkog mira, kao i promovisanje vrijednosti kao što su ljudsko dostojanstvo, jednakost, ljudska prava i prava manjina“.
„Stoga je CEDEM prepoznao veliki značaj analiziranja etničke distance koja je u multinacionalnom društvu od izuzetne važnosti za mjerenje socijalne kohezije i mogućnosti previranja i potencijalnih sukoba na nacionalnoj osnovi“, kazala je Bešić.
Ona je rekla da je istraživanje „Međuetnički odnosi i etnička distanca u Crnoj Gori“ sprovedeno u maju ove godine na uzorku od 909 ispitanika iz 17 opština u Crnoj Gori.
„Tri su osnovna cilja koje je istraživanje postavilo, i to: prvo, da se ocijeni stepen poštovanja ključnih prava manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica; drugo, da se ocijeni efekat rada Savjeta manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica; i treće, da se izmjeri etnička distanca. Složenost ciljeva nameće i posebne strategije uzorkovanja“, kazala je Bešić.
Prema njenim riječima, istraživanjem su definisali set prava koje manjinski narodi i druge manjinske nacionalne zajednice treba da ostvaruju.
„Na osnovu važećih Vladinih dokumenata, prije svega Strategije manjinske politike, generisali smo deset ključnih prava koja su bila predmet istraživanja. U istraživanju su, za svako od navedenih prava, ispitanici odgovarali u kojoj mjeri se ova prava poštuju koristeći četvorostepenu Likertovu ljestvicu procjene“, pojasnila je Bešić.
Takođe, kazala je da podaci ukazuju na relativno male razlike, kada je riječ o procjeni ostvarenih prava.
„Komparativno, u najvećoj mjeri su, po ocjeni građana, ostvarena prava kada je riječ o opštoj upotrebi maternjeg jezika, a u najmanjoj mjeri kada je riječ o pravu na ravnopravnost pri zapošljavanju“, navela je Bešić.
Ona je kazala da je procjena građana Crne Gore da su danas prava manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica u nešto manjoj mjeri ostvarena nego što je to bio slučaj 2018. godine.
„Interesantno je da Bošnjaci i Muslimani najpozitivnije ocjenjuju ostvarivanje svih prava, više čak u odnosu i na Crnogorce. Vrijednosti za Srbe su značajno niže od onih koje mjerimo kod Crnogoraca, a kada je riječ o Romima, posebno negativno su pripadnici ove etničke zajednice ocijenili pravo na političko organizovanje i pravo na borbu protiv etničke diskriminacije“, rekao je Bešić.
Prema njenim riječima, podaci ukazuju da oni koji se izjašnjavaju kao Srbi i Albanci u najvećoj mjeri smatraju da prava manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica nisu ostvarena. „Sa nevelikom razlikom slijede i pripadnici romske zajednice, a interesantno je, kao što smo napomenuli da Bošnjaci i naročito Muslimani procjenjuju da su manjinska prava ostvarena u većoj mjeri nego što to procjenjuju Crnogorci“, kazala je Bešić.
Bešić je, govoreći o mjerenju etničke distance, podsjetila da je prvo mjerenje etničke distance koju je CEDEM napravio sproveo 2007., zatim 2013., da bi potom realizovali još dva - 2018. i 2019. godine.
Metodolog CEDEM-a, Miloš Bešić, prezentirajući rezultate poslednjeg istraživanja naveo je: „Podaci ukazuju da se Crnogorci u veoma maloj mjeri distanciraju u odnosu na Srbe, tačnije, Crnogorci gotovo da nimalo ne iskazuju distancu prema Srbima. Ukoliko se pogleda tabela ukupnog međuetničkog distanciranja, može se vidjeti da je najosetljiviji ajtem „da ima rukovodeći položaj u mojoj državi“, što će reći da najvećim dijelom i ova minimalna distanca koju iskazuju Crnogorci prema Srbima, u suštini, nije etnička već je politička“, rekao je Bešić.
On je naveo da najveći stepen distanciranja Crnogorci iskazuju prema Romima, značajno niže prema Albancima, te još niže prema Hrvatima.
„Pripadnici ove etničke grupacije iskazuju najniži nivo distanciranja (osim kada je riječ prema Srbima) u odnosu na Bošnjake odnosno Muslimane“, dodao je Bešić.
On je kazao da jednako, kao što su izmjerili da gotovo da nema distance koju iskazuju Crnogorci prema Srbima, važi i obrnuto, tj. Srbi gotovo da nemaju distancu prema Crnogorcima.
„Opet, kao i u prethodnom slučaju, najosetljiviji ajtem je „da ima rukovodeći položaj u mojoj državi“. Drugim riječima, i distanca koju iskazuju Srbi prema Crnogorcima, u najvećoj je mjeri politička, a ne etnička. No, Srbi iskazuju, komparativno, značajno viši nivo distanciranja u odnosu na pripadnike ostalih etničkih grupacija u poređenju sa Crnogorcima“, rekao je Bešić.
On je kazao da najveći stepen distanciranja oni koji se etnički izjašnjavaju kao Srbi iskazuju prema Albancima, a zatim prema Romima.
„No, visoke vrijednosti mjerimo i kada je riječ o distanciranju prema Hrvatima, a nešto niže, iako još uvek komparativno visoke, kada je riječ o distanciranju prema Bošnjacima i Muslimanima“, naveo je Bešić.
On je kazao da podaci ukazuju da gotovo nema distance između Bošnjaka i Muslimana, pojašnjavajući da je to razumljivo imajući u vidu da je etnički ovdje riječ o jednoj istoj grupi.
„Bošnjaci najveći stepen distanciranja iskazuju u odnosu na Rome, a zatim u odnosu na Albance, te u odnosu na Hrvate. Distanca koju iskazuju Bošnjaci u odnosu na Srbe, značajno je niža, a još je niža distanca u odnosu na Crnogorce“, rekao je Bešić.
On je kazao da rezultati mjerenja distance koju iskazuju Muslimani prema pripadnicima svih ostalih grupa gotovo je identična, kao i kada je riječ distanci koju iskazuju Bošnjaci.
„Opet, razlog je taj što je ovdje riječ o etnički identičnoj grupi. Dakle, najviši stepen distanciranja je u odnosu na Rome, zatim slijede Hrvati, te Albanci, dok je distanca značajno niža prema Srbima, a najniža prema Crnogorcima. Jednako kao što gotovo nimalo Bošnjaci ne iskazuju distancu prema Muslimanima, važi i obrnuto, gotovo da nemamo distancu Muslimana prema Bošnjacima“, kazao je Bešić.
On je rekao da Albanci najveći stepen distanciranja iskazuju prema Romima.
„Distanca je značajno niža u odnosu na pripadnike svih ostalih grupa. Komparativno, nakon distance prema Romima, najviši stepen distanciranja Albanci iskazuju prema Srbima, te prema Bošnjacima i Muslimanima, a najniži stepen distanciranja pripadnici ove etničke grupacije iskazuju prema Crnogorcima“, naveo je Bešić.
On je rekao da su prvi put u istraživanju imali dovoljan broj Roma, što omogućava da se mjeri stepen distanciranja pripadnika te etničke zajednice prema svim drugim etničkim grupama.
„Podaci su indikativni i oni ukazuju da se Romi u najvećem stepenu distanciraju prema Hrvatima i Albancima. Zatim, slijedi distanca prema Srbima, dok je distanca prema Crnogorcima i Bošnjacima veoma niska, dok prema Muslimanima gotovo da nema distance. Podaci ukazuju da je naveći stepen ukupnog etničkog distanciranja prema Romima, zatim prema Hrvatima i Albancima, te prema Bošnjacima i Muslimanima, a na kraju prema Srbima i Crnogorcima“, naveo je Bešić.
Prema njegovim riječima, kada se uporedi stepen distanciranja pripadnika različitih etničkih grupacija, u ovoj godini najveći stepen distanciranja iskazuju Srbi, slijede Bošnjaci i Muslimani, te Albanci, a najniži stepen distanciranja u odnosu na ostale se mjeri kod Crnogoraca.
„Podaci ukazuju da je, generalno, stepen distanciranja 2007. godine bio veoma visok, te da se vremenom smanjivao. No, možemo uočiti da je, sa izuzetkom 2018. godine, generalno stepen distanciranja koji Srbi iskazuju u odnosu na sve ostale grupe najviši. Konačno, 2018. godine, najviši stepen distanciranja iskazivali su Albanci, da bi se stepen distanciranja koji iskazuju pripadnici ove etničke grupacije značajno opao u posljednjem istraživanju“, kazao je Bešić.
Govoreći o trendu međuetničke distance na nivou čitavog uzorka za sve periode prema svim grupama Bešić je rekao da podaci ukazuju da je distanca 2007. godine bila na najvišem nivou.
„Zatim je uslijedio značajan pad 2013. godine, da bi uslijedio rast 2018. godine, da bi, konačno, distanca koju mjerimo poslednjim istraživanjem (2019. godine), bila na približno istom nivou kao prethodne godine“, rekao je Bešić.
Generalni direktor Direktorata za unapređenje i zaštitu prava manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica, Leon Đokaj, kazao je da su ovakva i slična istraživanja značajna za mjerenje postignuća u procesima demokratizacije društva, kao i za, kako je naveo, same institucije u kreiranju politika i strategija sa ciljem unapređenja i zaštite prava manjinskih naroda”.
„Usvojena strateška dokumenta, kao što je Strategija manjinske politike 2019-2023. i Strategija za socijalnu inkluziju Roma i Egipćana 2016-2020. su čvrst garant opreijeljenosti Vlade Crne Gore da pitanjima zaštite i unapređenja prava manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica prilazi s punom pažnjom i odgovornošću“, rekao je Đokaj.
On je podsjetio da je u prošloj godini odobrena raspodjela sredstava za finansiranje projekata/programa nevladinih organizacija u oblasti razvoja i unapređenja prava manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica u iznosu 161.453,83 eura.
„Po Javnom konkursu za unapređenje položaja pripadnika/ca Romske i Egipćanske zajednice bilo je opredijeljena 131 hiljada eura, a konkursom koji je u toku u ovoj godini sektorskom analizom za ove dvije oblasti su namijenjena sredstva preko pola miliona eura, odnosno ista su povećana sa preko 200 hiljada eura“, rekao je Đokaj.
Bonus video:
