Crna Gora je, 28 godina od proglašenja ekološkom državom, daleko od zemlje koja svoje postojanje i budućnost temelji na održivom razvoju i očuvanju životne sredine, smatraju u Socijalističkoj narodnoj partiji (SNP).
Analitičarka u Medijskom centru te stranke, Marija Radinović, ocijenila je da je ekološka država ostala samo plemenita ideja koja nikada nije ostvarena.
Ona je podsjetila da je jedan od uslova za prijem u evropsku porodicu naroda, poglavlje 27, koje se odnosi na životnu sredinu i klimatske promjene, zvanično otvoreno 10. decembra prošle godine.
„Vjerovali smo se da će se ovim činom stanje u oblasti životne sredine pomaći s mrtve tačke, ali sa žaljenjem možemo konstatovati da se u proteklih deset mjeseci nastavilo sa lošim politikama kada je u pitanju odnos prema prirodi“, kazala je Radinović.
Kako je navela, primjera devastacije životne sredine ima na svakom ćošku.
Prema riječima Radinović, o ozbiljnosti situacije dovoljno govori podatak da u cijeloj državi postoje samo četiri gradska postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, i preko 300 divljih deponija.
„Jedna od posebno zahtjevnih ekoloških oblasti je upravljanje vodama čije rješavanje zahtijeva ogromna ulaganja. Situaciju dodatno usložnjava to što su naše rijeke sa svih strana napadnute projektima izgradnje malih hidroelektrana, koje na njima žele da grade biznismeni bliski aktuelnoj vlasti“, kazala je Radinović.
Ona je dodala da vode, nažalost, nisu jedine ugrožene, i da se o zagađenju vazduha govori se već decenijama.
Pljevlja su, podsjetila je Radinović, među najzagađenijim gradovima Evrope, dok se sa ovim problemom muče i Podgorica, Nikšić i Bar.
„Devastacija zaštićenih prostora izgradnjom infrastrukture, poput autoputa Bar-Boljare koji direktno ugrožava rijeku Taru, zahtijeva sistemski odgovor nadležnih institucija“, naglasila je Radinović.
Kako je kazala, ulcinjska Solana je pod pritiskom međunarodne zajednice i stranih ambasada jedva istrgnuta iz kandži oni koji su joj mislili „dobro“.
„Ni suze barskih gimnazijalaca nisu spriječile gradske vlasti da posijeku decenijama stare čemprese koji su bili simbol grada. Bušenje Jadrana zbog eksploatacije nafte i gasa uveliko je u toku, bez obzira na upozorenja stručnjaka i javnosti o štetnosti takvog projekta“, navela je Radinović.
Skadarskom jezeru, dodala je ona, prijeti izgradnja luksuznih vila i turističkog naselja koji ni po jednom kriterijumu ne odgovaraju ambijentu tog područja.
„Albanija namjerava da na Cijevni gradi male hidroelektrane o čemu naša Vlada mjesecima unazad ćuti. Planina Sinjajevina je najsvježiji primjer ekocida koji se namjerava izvršiti jer se uprkos protivljenju mještana, sprema gradnja poligona za potrebe Vojske Crne Gore“, kazala je Radinović.
Jasno je, smatra ona, da aktuelna vlast ustavnicu odrednicu o Crnoj Gori kao ekološkoj državi više doživljava kao teret i ekonomski trošak, nego kao razvojnu šansu.
Prema riječima Radinović, vlastodršci se tog pitanja sjete samo kada je potrebno prikupiti političke poene, ili kada ih zvaničnici EU podsjete na njegovu važnost.
„Vrijeme je da nadležni počnu da se ponašaju u skladu sa činjenicom da je Crna Gora ekološka država i konačno shvate da je to, zapravo, sjajna šansa da se na svjetskom tržištu Crna Gora pozicionira kao prepoznatljiva, jedinstvena i vrijedna destinacija“, poručila je Radinović.
Od toga, dodala je ona, korist mogu i moraju imati naši potomci, kojima smo dužni da ostavimo zdravu i očuvanu životnu sredinu.
Bonus video:
