Gojazna osoba nije i zdrava osoba, poručila je Marija Mrdak specijalista higijene iz Instituta za javno zdravlje povodom Svjetskog dana hrane koji se obilježava danas.
Predstavnici IZJ tim povodom su u Delti razgovarali sa građanima o prehrambenih navikama, a zainteresovani su mogli da izmjere visinu, težinu, provjere krvni pritisak... te da dobiju savjet o značaju pravilne ishrane.
Mrdak je podsjetila da je u svijetu danas 870 miliona ljudi pothranjeno, a da je 672 miliona onih koji pate od gojaznosti. Od toga, kako je rekla, 12 miliona djece uzrasta pet do 19 godina je gojazno, a 40 miliona ima prekomjernu tjelesnu težinu.
“Podaci ukazuju da u svijetu postoji problem i pothranjenosti, ali i da gojaznost uzima sve više maha, a izuzetak nije ni Crna Gora”, rekla je ona.
Stava je i da bi više trebalo da brinemo zbog gojaznosti.
Kazala je i da iskustva zaposlenih u ambulanti za poremećaj ishrane pokazuju da je sve više građana koji pate od prekomjerne tjelesne težine, a da je uzrok tome nepravilna i nezdrava ishrana.
“A to dovodi do bolesti poput visokog pritiska, srčanih oboljenja, različitih pojava tumora...”, poručila je Mrdak.
Njen savjet za pravilnu ishranu je da se ne preskaču obroci, a poručuje i da rješenje za prekomjernu tjelesnu težinu nije u izbacivanju večere. Dodatno, kako je rekla, malo se vodi računa o vrsti namirnica koje se konzumiraju, a hrana se, umjesto proteina, mesa, žitarica, mlijeka i mliječnih proizvoda, uglavnom sastoji od one koja sadrži proste šećere.
“Peciva, kifle, hamburgeri, topli sendviči, konzervirano voće i povrće... Sve to ima veliku kalorijsku vrijednost i goji, a ne sadrži hranljive minerale i vitamine”, rekla je ona.
Mrdak tvrdi da za pravilnu i zdravu ishranu ne treba novca koliko se to obično vjeruje.
“Vjerujte da iščistim frižidere mnogima. Mnogo više troše pare na namirnice koje nisu potrebne i sadrže proste šećere. Zdrava i pravilna ishrana znači da imate pravilan ritam, da ne preskačete obroke, da pravilno grupišete namirnice... Jednoj porodici je tako dovoljan jedan integralni, umjesto dva do tri bijela hljeba”, kazala je Mrdak. Dodaje i da suhomesnati proizvodi koje veliki broj građana kupuje nisu jeftini, a nepotrebni su organizmu.
“Kad kombinujemo ono što treba našem organizmu, nećemo potrošiti ništa više novca nego što to čini većina naših građana. Gojazna osoba ne znači da je zdrava, kod gojaznih osoba je čak moguće i da imaju nedostatak minerala i vitamina. Dosta njih je malokrvno”, poručila je ona.
Svjetski dan hrane ustanovile su zemlje članice Organizacije za prehranu i poljoprivredu (FAO) na 20. konferenciji Organizacije za prehranu i poljoprivredu u oktobru 1979. godine. Od tada se Svjetski dan hrane svakog 16. oktobra obilježava širom svijeta.
Bonus video:
