Država planira da gradi regionalnu deponiju za potrebe 11 sjevernih opština na Bjelasici, na lokaciji koju je tim stranih stručnjaka prije četiri godine proglasio kao najmanje pogodnu, a takav stav svojevremeno je zauzela i Opština Bijelo Polje, pa se lani predomislila. Od finansiranja izgradnje deponije Čelinska kosa prije nekoliko godina, zbog neslaganja sa lokacijom, odustala je i Evropska investiciona banka...
U toku je javna rasprava na Nacrt izmjena i dopuna lokalne studije lokacije regionalna sanitarna deponija čvrstog otpada Čelinska kosa Opština Bijelo Polje, te rasprava na Nacrt izvještaja o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu.
Ista lokacija razmatrana je 2009, nakon čega su uslijedile i negativne ocjene za njen izbor, a inicijativu za izradu izmjena i dopuna koja je sada na raspravi, krajem prošle godine podnijela je bjelopoljska Opština. Ministarstvo održivog razvoja i turizma (MORT) na čijem je čelu Pavle Radulović, u avgustu je, na zahtjev Vlade, uradilo i Nacrt dokumenta.
Lokacija “Čelinska kosa”, kako stoji u Nacrtu, nalazi se u jugozapadnom dijelu opštine Bijelo Polje, u katastarskoj opštini Majstorovina, na samoj granici sa opštinom Mojkovac. Smještena je na oko kilometar južno od sela Lisičine i isto toliko jugozapadno od sela Gornja Rakita.
Mještani negiraju da je u pitanju Čelinska kosa i kažu da je izgradnja deponije planirana u katunskom naselju Đurđevica. Smatraju da se nazivanjem deponije Čelinska kosa javnost želi dovesti u zabludu o stvarnoj lokaciji.
Površina deponije i obližnjeg pogona za preradu nusproizvoda životinjskog otpada, kako je planiralo, iznosila bi oko 23 hektara.
Smeće nadomak Nacionalnog parka i Emerald mreže
Tim stranih eksperata prije četiri godine uradio je Stratešku procjenu uticaja na životnu sredinu Državnog plana za upravljanje otpadom, koja je i danas dostupna na internetu, pored ostalog, i na internet stranici Agencije za zaštitu životine sredine (EPA).
U tom dokumentu se izričito navodi da, pored tada razmatrane lokacije Vasov do u Beranama, dvije predložene lokacije za izgradnju sanitarne deponije u Bijelom Polju, Čelinska kosa 1 i 2, “predstavljaju ozbiljan rizik za životnu sredinu”. Čelinska kosa 2 kasnije nije ni razmatrana, i za nju strani stručnjaci, pored ostalog, navode da se nalazi unutar područja ekološke mreže.
I Čelinska kosa 1, za koju je rasprava u toku, nalazi se u blizini područja ekološke mreže.
“Lokacija se nalazi na udaljenosti od oko 500 m jugoistočno od Emerald područja ekološke mreže (Dolina Lima), na udaljenosti od oko 2 km sjeverno od područja NP Biogradska gora i na udaljenosti od oko 1,5 km od područja međunarodne zaštite (UNESCO Durmitor – kanjon Tare)”, navodi se u dokumentu koji je radio tim stranih stručnjaka.
Predložena lokacija nalazi se i na povremenom vodotoku i to se jasno vidi i na planu na kojem su ucrtane granice buduće deponije.
Okolo niču ski centri
Stručnjaci iz inostranstva napisali su i da se na lokaciju pružaju pogledi sa planinskih vrhova i da to “zbog vizuelnih vrijednosti područja i prirodno-kulturnog konteksta predstavlja potencijalno jak negativan uticaj”.
Premijer Duško Marković prije nekoliko dana obišao je gradilište Ski centra Cmiljača kod Bijelog Polja. Tada je rekao da će buduće skijalište, čija je vrijednost oko 23 miliona eura, te kompleks turističkih centara na Bjelasici biti “novi zamajac crnogorskoj ekonomiji” i da će donijeti nova radna mjesta i prilike za mlade. U planu je i izgradnja ski centra Žarski na mojkovačkom dijelu Bjelasice, a iz Vlade i za taj projekat vrijednosti skoro 30 miliona eura, kažu da će “nesumnjivo doprinijeti otvaranju novih radnih mjesta i dati impuls lokalnoj privredi”.
Mještani Ravne rijeke, te naselja koja gravitiraju u okolini planirane deponije Čelinska kosa, ne dijele to mišljenje.
“Hoće deponiju između dva skijališta - Cmiljače i Žarskog katuna na Bjelasici. Kako je Vladi u interesu da razvija turizam i gradi deponiju”, pitali su učesnici nedavne javne rasprave.
Kako zaštititi ionako zagađen Lim
I u nalazu stranih stručnjaka od prije pet godina, ali i aktuelnom Nacrtu izvještaja o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu koji je na javnoj raspravi, navodi se da su ograničenja za konkretnu lokaciju ta što je u pitanju slivno područje Lima. Iako je kvalitet vode rijeke Lim u pogledu mnogih parametara ocijenjen kao dobar, “mikro-bakteriološko stanje ove rijeke, može se okarakterisati kao ‘loše’ ili ‘veoma loše‘ zbog povećane količine koncentracije fekalnih i ukupnih koliforma, koja je pronađena nizvodno od Berana i Bijelog Polja”.
Razmatrana lokacija Čelinska kosa nalazi se na nepristupačnom terenu. Osim toga, kako se navodi u Nacrtu izmjena i dopuna LSL koja je na javnoj raspravi, lokacija deponije je “izložena zemljotresima, jakim vjetrovima, klizanju, erozijama, jaružanju, maglama, snijegu i kišama u dužem periodu, niskim temperaturama i visokim temperaturskim razlikama”. Autori navode i da “postoje povremeni i stalni vodotoci u okolini, koji se mogu zagaditi otpadnom vodom”.
Dodaje se i da su “idejnim rješenjem predviđene adekvatne mjere zaštite”. Kako je riječ o idejnom rješenju koje je na osnovu tadašnje studije izvodljivosti rađeno prije skoro deset godina, ono ne može biti primijenjeno i danas, jer je, ako ništa drugo, raniji plan bio da Čelinska kosa bude deponija za tri, a ne 11 opština na sjeveru.
Za predloženu lokaciju bi tek trebalo uraditi idejno rješenje, a još nisu urađene i nove studije - Studija izvodljivosti i Studija opravdanosti.
Javna rasprava na dva nacrta traje do 25. oktobra. Mještani su i ranije kazali da su protiv predložene lokacije izgradnje deponije Čelinska kosa, a to će iskazati i kroz peticiju, koju zasad, kako su rekli, ima oko 600 potpisa. Peticija će biti priložena uz primjedbe na predložena dokumenta.
Deponije (ne) smrde
U toku rasprave u kojoj je učestvovalo oko 60 mještana i drugih zainteresovanih da čuju o planovima za buduću deponiju, organizatori - MORT i Opština Bijelo Polje, pozvali su ih da vide i druge deponije i uvjere se da imati takav pogon u blizini ne znači ništa loše.
Slična posjeta bi bila poželjna. Tako bi oni koji žive ili povremeno borave u naseljima u okolini planirane deponije Čelinska kosa, i sami mogli osjete “miris” vazduha, kakav povremeno udišu stanovnici podgoričkih naselja Konik i Stari aeorodrom, iako više kilometara udaljeni od deponije “Livade”...
Pozitivno o zapošljavanju, ali ne i o uticaju na biodiverzitet
Prilikom vrednovanja mogućih uticaja u slučaju izgradnje deponije Čelinska kosa, u Nacrtu izvještaja o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu, pozitivno su ocijenjene samo stavke unapređenje stanja životne sredine i porast ekonomskog razvoja i zaposlenosti, ali ne i uticaj na bidoverzitet...
Životna sredina biće unaprijeđena zapravo u drugim opštinama, zatvaranjem postojećih lokacija na kojima se sada odlaže otpad. Nema garancija da će druge opštine pristati da, za nadoknadu, deponuju smeće na Čelinsku kosu, kao što to ne čine ni neke na jugu. Iako je deponija Možura izgrađena za potrebe i Bara i Ulcinja, Ulcinjani i dalje dio otpada ne dovoze na tu lokaciju.
Ako druge deponije na sjeveru budu i zatvorene, to bi značilo otpuštanje određenog broja sada zaposlenih. Kako plan za buduću deponiju još nije napravljen, nije poznato koliko bi ona zapravo otvorila novih radnih mjesta i koliko u ukupnom zbiru otpuštenih i novozaposlenih ima prostora za priču o “porastu ekonomskog razvoja i zaposlenosti”...
Bonus video:
