Broj oboljelih od kancera u Crnoj Gori i regionu konstantno se povećava, ali se bilježi i smanjenje smrtnosti, iako tu nemamo dobre rezultate kao zapadna Evropa, Amerika i Japan.
U razgovoru za “Vijesti“, direktor Klinike za onkologiju Univerzitetskog Kliničkog centra u Sarajevu Semir Bešlija kaže da su trendovi u okruženju isti kao u zapadnom svijetu – maligna bolest postaje najčešća, odnosno bolest 21. vijeka.
Sa druge strane, bilježi se smanjenje smrtnosti, što je rezultat tri ili četiri faktora.
“Imamo bolje rezultate, ali ne toliko dobre kao zapadni svijet, zapadna Evropa, Amerika i Japan“, istakao je Bešlija.
Naglasio je da ljudi koji se bave zdravstvenim politikama i onkolozi danas nemaju pravo da kažu da nešto što postoji u Njemačkoj ili Italiji ne može biti ovdje, u Crnoj Gori ili BiH.
Bešlija je kazao da se danas mnogo ulaže u programe ranog otkrivanja i prevencije kancera i da će smrtnost od malignih bolesti u ovom dijelu Evrope smanjivati kada budemo imali programe za rano otkrivanje kancera dojke, debelog crijeva i prostate.
Govoreći o karcinomu grlića materice koji se može spriječiti redovnim preventivnim pregledima, on je kazao da je to u BiH (kao i u Crnoj Gori) četvrti kancer po učestalosti, dok vrhunske klinike vide svega četiri slučaja godišnje.
Da bi region imao visoku stopu izlječenja kao savremene zapadne zemlje, treba im vrlo velika preciznost i razvoj lokalnih terapija – zračenja i hirurške intervencije, kao i veliki napredak tehnologije. Tu je, kako kaže, Crna Gora na dobrom putu i ostvarila je veliki napredak koji mora da pozdravi.
“Značajni su novi ljekovi koji nam pomažu da skinemo stigmu sa tog oboljenja i učimo narod i ljude koji donose odluke da se u onkologiju jako isplati ulagati. Ono što je Crna Gora u posljednjih godinu uradila po pitanju ljekova za maligne bolesti je stvar koja je izvandredna za pacijente i, usuđujem se reći, jedan divan model“.
Bešlija je kazao da je teško boriti se protiv bolesti koja nastaje na osnovu niza različitih razloga, ali da je u SAD procenat izliječenja svih malignih bolesti ukupno prelazi 60 odsto.
“Mi sada imamo novi klinički pristup koji se zove imunoterapija, potpuno novi način liječenja kancera, koji kod bolesti kao što su melanom (rak kože), kod metastaza, daje rezultate koje prije pet ili deset godina nijesmo mogli ni sanjati. Dakle, kada govorimo o metastaskoj bolesti nekada smo učili da su to neizlječive bolesti, engleski jezik sada uvodi novu riječ treatable - postoji određena populacija koja konačno može biti liječena. Onkologija napreduje takvom brzinom da je to čudesno“.
Odgovarajući koji su faktori rizika za nastanak malignih bolesti, Bešlija je kazao da je to pitanje za 10 Nobelovih nagrada, ali da su neki razlozi poznati.
“Sigurno način života, industrijalizacija, jer nije džaba bolest 21. vijeka. Stres u svakom slučaju, način ishrane, izlaganje suncu kada je na primjer melanom u pitanju“.
Direktor Klinike za onkologiju Kliničkog centra Crne Gore Vladimir Todorović nedavno je tokom Kongresa onkologa u Budvi kazao da se moramo pripremiti za epidemiju karcinoma. Sa tim, kako je rekao, ne treba plašiti ljude, jer je karcinom sve više izlječiv, naročito ako se otkrije u ranom stadijumu i radi na preventivi.
Bonus video:
