U Crnoj Gori je prošle godine, više od polovine mladih uzrasta od 15. do 24. godine probalo alkohol, zbog čega je potrebno povećati njegovu cijenu i snažnije kontrolisati prodaju i reklamiranja, pokazalo je istraživanje Instituta za javno zdravlje (IJZ).
Specijalista socijalne medicine u IJZ, Ljiljana Golubović, je na konfereciji povodom Svjetskog dana borbe protiv alkoholizma, koji se obilježava 1. aprila, predstavila rezultate Nacionalnog istraživanja o kvalitetu i stilu života stanovništva Crne Gore za prošlu godinu, koje je, kako je pojasnila, IJZ realizovao u saradnji sa MONSTAT-om.
„Istraživanje je pokazalo da je među odraslim, od 15. do 64. godine, njih 64 odsto konzumiralo alkohol, a 50 odsto je konzumiralo alkohol i prethodnu godinu. Žena je za par procenata više konzumiralo alkohol u uzrastu od 15. do 34. godine, po kriterijumu upotrebe ikad u životu i u prethodnih mjesec“, pojasnila je Golubović.
Ona je kazala da svaka osoba koja pređe granice prihvatljivog konzumiranja alkohola, postaje izložena socio-ekonomskim posljedicama - osudi, gubitku posla, nemogućnosti zaposlenja, stigmi, kao i problemima u porodici.
„Ekstenzivno pijenje je potrošnja 60 ili više odsto grama čistog alkohola, što je pet ili šest standardnih pića u jednoj prilici, ili barem jednom mjesečno“, poručila je Golubović.
Prema njenim riječima, konzumiranje alkohola u jednoj prilici izaziva akutne posljedice i najveće štete po zdravlje, kao što su trovanje alkoholom, povrede i nasilje.
„Istraživanja su pokazala da su najučinkovitiji oblik borbe protiv opijanja maloljetnika visoka cijena alkohola i njegova nedostupnost. Istraživanja u razvijenim državama su pokazala da je visoka cijena alkohola i snažna kontrola prodaje neuporedivo učinskovitija nego edukacija o prevenciji“, ocijenila je Golubović.
Generalna direktorica Direktorata za zdravstvenu zaštitu u Ministarstvu zdravlja, Alma Drešević, kazala je da je alkoholizam medicinski i socijalni problem, jer se, kako je pojasnila, doživljava kao socijalno prihvatljivo ponašanje i dio kulturnog nasljeđa.
„Trebalo je da prođu vijekovi da se shvati da alkoholizam nije loša navika, nego ozbiljna psihijatrijska bolest i najzastupljenija bolest zavisnosti. On predstavlja jedan od najozbiljnijih rizičnih faktora za zdravlje stanovništva, a takođe utiče na rast broja ubistava i samoubistava“, pojasnila je Drešević.
Ona je istakla da alkohol predstavlja jedno od deset uzroka smrtnosti, kao i da je značajan problem upotreba alkohola bez klasičnih simptona zavisnosti.
„O razmjerama štetne upotrebe alkohola u Crnoj Gori ne možemo govoriti pouzdano, jer nedostaju empirijski podaci o obrascima upotrebe alkohola u opštoj populaciji, zatim o količini i vrsti alkohola koji se konzumira, percepciji konzumenata, i slično“, kazala je Drešević.
Prema njenim riječima, procjenjuje se da u Crnoj Gori ima oko 30 hiljada zavisnika od alkohola.
„S obzirom da zbog alkoholizma jedne osobe pati još najmanje četvoro ljudi u njenom bliskom okruženju, to bi značilo da alkohol neposredno negativno utiče na oko 120 hiljada ljudi u Crnoj Gori“, poručila je Drešević.
Ona je kazala da je istraživanjem Instituta za javno zdravlje utvrđeno da je 59 odsto mladih od 15. do 24. godine, probalo alkohol, i to 51 odsto u zadnjih godinu.
„Važno je istaći da ne postoji razlika prema polu onih koji su ikad u životu konzumirali alkohol, 64 odsto organskih muškaraca i 63 odsto organskih žena. Muškarci najviše piju pivo, žene vino, a žestoka pića podsjednako konzumiraju i muškarci i žene“, pojasnila je Drešević.
Prema njenim riječima, multisektorskim djelovanjem se preduzimaju mjere kojima se zabranjuje prodaja alkohola maloljetnicima, reklamiranje alkoholnih proizvoda, a insistiraće se, kako je pojasnila, na daljem povećanju cijene alkoholnih pića.
„Formiran je Nacionalni savjet za prevenciju i kontrolu hroničnih oboljenja, kojim predsjedava premijer, a članovi su ministri nadležnih resora. Njegov zadatak je da bezbjedi sve preduslove da naši građani žive zdravo i u zdravom okruženju“, poručila je Drešović.
Ona je podsjetila da je usvojen Akcioni plan za alkohol krajem prošle godine, kojim je predviđeno i formiranje Nacionalnog koordinacioog savjeta za alkohol, u čijem su sastavu, kako je kazala, predstavnici iz zdrastvenih institucija, Instituta za javno zdravlje, kao i nevladinog sektora.
„Rješenje ovog problema leži u povezanosti sektorskih politika i multisektorskoj saradnji, na nacionalnom i lokalnom nivou, gdje svako od nas ima važnu ulogu“, poručila je Drešović.
Predstavnica CAZAS-a, Sanja Šišević, kazala je da crnogorski zakonodavni okvir za alkohol ima kvalitetne komponente, ali se problem odnosi na njihovu implementaciju i sprovođenje, a posebno, kako je istakla, kada su u pitanju maloljetnici.
„Istraživanje iz maja, koje je CAZAS sproveo u saradnji sa Svjetskom zdrastvenom organizacijom, je pokazalo da je u 100 odsto uzorka alkohol prodat maloljetnim licima, bez obzira na udaljenost marketa od škola, bez obzira na doba dana“, poručila je Šišević.
Prema njenim riječima, potrebno je dodatno unaprijediti kontrolu implementacije zakona i pravilnika o prodaji i cijeni, ali i reklamiranje alkohola.
„Utvrđeno je da je, u toku 24 sata, na četiri televizije u Crnoj Gori emitovano 109 reklama vezano za alkohol, u svim periodima dana, uključujući i onaj namijenjem djeci najmlađeg uzrasta. Nije rijetko i da se bilbordi nalaze u dvorištima škola, koji dodatno osnažuju sliku da je alkohol društveno prihvatljiv“, ocijenila je Šišević.
Ona je poručila da je najveći izazov promijeniti kulturnu svijest društva o alkoholu, u čemu najveću ulogu imaju porodice i roditelji mladih ljudi.
Bonus video:
