Crna Gora je u samom evropskom vrhu po broju oboljelih od dijabetesa, odmah iza Turske, a šećerna bolest godišnje se otkrije kod 3.000 pacijenata.
“Broj novootkrivenih dijabetičara svakodnevno raste, što je rezultat mnogobrojnih faktora rizika kojima smo izloženi, odnosno kojima našim neadekvatnim ponašanjem i doprinosimo”, kazao je za “Vijesti” internista endokrinolog Kliničkog centra Đorđije Krnjević.
On je rekao da gotovo svaki deseti ili jedanaesti stanovnik naše zemlje ima neki od vidova poremećene glikoregulacije, a da čak 95 odsto ima tip 2 šećerne bolesti. Krnjević ističe da je zabrinjavajuća činjenica da sve više mladih obolijeva od tog tipa dijabetesa, koja je do skoro bila rezervisana za stariju populaciju.
Krnjević je rekao da danas imamo oko 200 djece koja se liječe od dijabetesa.
Povezani članci
Ljekar je objasnio da je povećan broj oboljelih rezultat bolje dijagnostike preventivnih programa i podizanja svijesti kod stanovnika da povremeno provjere šećer u krvi. Sa druge strane, tvrdi da je dijabetičara sve više jer veliki dio populacije nema fizičku aktivnost i konzumira visoko kaloričnu i nezdravu hranu bogatu ugljenim hidratima, alkohol i cigarete.
Faktori rizika: gojaznost, nasljeđe, stres...
Krnjević je “Vijestima” rekao da osobe koje imaju bliske srodnike oboljele od šećerne bolesti imaju povećan rizik da i same obole. Na taj faktor se, kako je kazao, ne može uticati, ali se građanima može skrenuti pažnja da koriguju druge faktore koji dovode do dijabetesa. Ljekar je objasnio da je gojaznost prvi i najvažniji od faktora na koje se može uticati.
“Naročito je opasna takozvana abdominalna gojaznost gdje se masno tkivo nagomilava u predjelu trbuha...”. Krnjević je kazao da je nepravilna ishrana takođe jedan od faktora rizika za razvoj šećerne bolesti.
“Konzumiranje koncentrovane zaslađene hrane dovodi do naglog skoka nivoa šećera u krvi, što kod zdravih osoba izaziva oslobađanje adekvatne količine insulina. Namirnice bogate skrobom kao hljeb, žitarice, pirinač i krompir, lako i brzo se pretvaraju u čist šećer, pa tako imaju gotovo isti efekat kao i slatkiši”, rekao je Krnjević. Istakao je i da fizička neaktivnost, ne samo da doprinosi pojavi gojaznosti koja je poseban faktor rizika za dijabetes, već i usporava metabolizam šećera i tako doprinosi njegovom dužem zadržavanju i nagomilavnju u krvi.
Ljekar tvrdi da hronični stres, koji traje mjesecima i godinama, održava trajno povišene vrijednosti šećera u krvi.
“Trudnoća (tzv. gestacijski dijabetes), konzumiranje određenih ljekova (kortikosteroidi), bolesti nadbubrežne žlijezde, konzumacija alkohola i cigareta su stanja na koja moramo obratiti posebnu pažnju jer nose veći rizik za nastanak dijabetesa”, rekao je.
Dijabetes - bolest porodice i društva
Rukovodilac Registra šećerne bolesti u Institutu za javno zdravlje, doktor Dragan Likić, “Vijestima” je kazao da otkriven dijabetes ima više od 30.000 odraslih građana. On je rekao da odrasli čine 99 odsto oboljelih i da velika većina (između 90 i 95 odsto) ima dijebetes tip 2.
“ Prevalenca šećerne bolesti za Crnu Goru iznosi 11 odsto. Godišnje se od dijabetesa razboli približno jednak broj muškaraca i žena”, kazao je Likić.
On je naglasio da svake godine između 30 i 40 osoba mlađih od 19 godina oboli od dijabetesa, kao i više od 20 djece mlađe od 14 godina.
On je objasnio da dijabetes pogađa porodicu kroz više generacija, jer ponašanje jedne direktno utiče na zdravlje naredne dvije generacije potomaka.
“Dijabetes je bolest porodice i društva jer promjenom ponašanja kao faktora rizika moguće je smanjiti broj oboljelih od dijabetesa tipa 2 za preko 50 odsto”, poručio je Likić.
Terapija bolja, samokontrola važna
Predsjednica nikšićkog Udruženja za borbu protiv šećerne bolesti “Plavi krug” Sanja Manojlović kazala je da joj je dijabetes otkriven prije 15 godina. Ona je ocijenila da je u to vrijeme situacija bila mnogo lošija, pa su odrasli dijabetičari sami finansirali trakice i aparate za mjerenje šećera u krvi.
Unazad nekoliko godina, svi pacijenti oboljeli od dijabetesa dobijaju određeni broj trakica o trošku Fonda za zdravstveno osiguranje, a Manojlović je pohvalila to što djeca i mladi o trošku države dobijaju i insulinsku pumpu.
Ona je ocijenila da je insulinska terapija za dijabetes dostupna i na zavidnom nivou. Prema njenim riječima, dijebetičari, iako većinom zadovoljni, imaju problem prilikom ostvarivanja određenih prava kod komplikacije dijebetesa. Tako se dio dijabetičara žali i što su pooštreni uslovi za tretman u hiperbaričnoj komori.
Manojlović je poručila pacijentima da je neophodna dobra samoregulacija i samokontrola, redovni pregledi endokrinologa, fizička aktivnost i higijensko-dijetetski režim ishrane.
Svjetski dan borbe protiv dijabetesa ove godine se održava pod sloganom “Porodica i dijabetes”.
Bolest dovodi do šloga, gubitka ekstremiteta, vida..
Krnjević je rekao da se komplikacije šećerne bolesti dijele na akutne i hronične, istakavši da su zbog povišenog šećera svi organi ugroženi, a naročito krvni sudovi.
“U mikrovaskularne komplikacije spadaju slabljenje i gubitak vida i funkcije bubrega, gubitak osjećaja dodira, trnjenje i bolovi u potkoljenicama..”.
Kaže i da su među najznačajnijim makrovaskularnim komplikacijama šlog i kardiovaskularne bolesti - angina pektoris, infarkt miokarda, kao i dijabetesno stopalo, koje može dovesti do amputacije i gubitka i ekstremiteta...
“Koliko je to ozbiljno oboljenje, govori i podatak Svjetske zdravstvene organizacije da je neregulisana šećerna bolest glavni razlog gubitka vida, bubrežne slabosti, moždanih i srčanih udara i amputacija donjih ekstremiteta u svjetskoj populaciji”.
Bonus video:
