Svi putevi vode u Beograd - vrijedilo je još do prije nekoliko godina kada su mladi iz Crne Gore odlučivali o mjestu studiranja izvan zemlje.
Taj se trend posljednjih godina mijenja i sve više je onih koji po diplomu odlaze u Sloveniju.
Neda Bulatović iz Podgorice studira na Ekonomskom fakultetu u Ljubljani i jedna je od oko sto mladih iz Crne Gore, koji trenutno besplatno studiraju u toj zemlji.
To je od 2015. godine omogućeno bilateralnim sporazumom između Crne Gore i Slovenije.
“Svi mi koji smo ovdje smo veoma zadovoljni. Privuklo nas je to da možemo dobiti evropsku diplomu, da su studije besplatne, zato nas je tu sve više. Još uvijek smo blizu Crne Gore, a jako blizu Evropi. Po mom mišljenju, to je najvažnije”, dodaje Neda, koja je aktivna u u Udruženju studenata Crne Gore u inostranstvu.
U Sloveniji je prošle godine studiralo oko 2.600 studenata iz nekadašnje Jugoslavije, dok ih je u ovoj studijskoj godini duplo više.
Studenti iz regiona čine 78 odsto svih upisanih stranih studenata u Sloveniji.
5.521 student sa stranim državljanstvom upisan je u studijskoj godini 2019/20. na fakultete u Sloveniji
“To pokazaje da su u praksi zaživjeli bilateralni sporazumi, koji mladima iz regiona omogućavaju školovanje u Sloveniji pod istim uslovima koji važe za slovenačke studente. Sve je to dio procesa približavanja Evropskoj uniji, tako se omogućava državi da se što bolje pripremi za ulazak. Time što se njeni mladi školuju u sadašnjim članicama EU, Crna Gora priprema se za postizanje cilja koji dijeli sa državama u regionu - članstvo u EU”, komentariše trend Mirela Tuzović, prva sekretarka u Ambasadi Crne Gore u Ljubljani.
Studentske privilegije prijaju, mentalitet u početku malo teže
Studenti iz Crne Gore veoma su zadovoljni studentskim privilegijima u Sloveniji.
Studentski status u toj zemlji donosi priličan broj pogodnosti. Potvrda o školovanju je karta do besplatnog zdravstvenog osiguranja, studenti i studentkinje imaju subvencioniran javni prevoz i prehranu u obliku studentskih bonova.
Cijena kompletnog studentskog obroka u većini restorana košta u prosjeku oko tri-četiri eura.
Sve te pogodnosti olakšavaju studentski život, mada je glavna i veoma popularna beneficija, namijenjena studentima u Sloveniji - mogućnost zaposlenja preko studentske legitimacije.
Tako je regulisano slovenačkim zakonom koji omogućava fleksibilno zapošljavanje mladih (u dobi od 15. do 26. godine starosti).
Dok je priviligije koje im donosi studentski status bilo lako prihvatiti, prvi kontakt sa novom sredinom i rezervisanim slovenačkim mentalitetom je bio mali teži zalogaj, makar na početku.
“Nijesu tako neposredni kao što smo mi između sebe, jako su suzdržani i drže distancu, nezavisno od toga koliko se trudiš da im se približiš”, komentariše utisak koji ostavljaju Slovenci Sara Ražnatović, koja je nakon srednje škole koju je završila u Mariboru, nastavila sa studiranjem na Ekonomskom fakultetu u Ljubljani.
“Većina studenata nas jako dobro prihvati, makar je takvo moje dosadašnje iskustvo”, dodaje Budvanka Varja Mitrović sa Fakulteta političkih nauka u Ljubljani, koja je iznenađena koliko je ljudi koje je srela u Sloveniji posjetilo njen rodni grad.
“Potrebno je vrijeme da se ta prva barijera prevaziđe i da razvijemo povjerenje, kasnije se vidi da imamo mnogo više zajedničkog. Početak je najteži”, dodaje Lazar Cerović, student treće godine Građevinskog fakulteta u glavnom gradu Slovenije.
Kao anegdotu ističu da se nakon povratka iz Crne Gore zaborave, te se pri pozdravljanju krenu ljubiti i grliti sa ovdašnjim prijateljima. Kako kažu, najčešće se to završi čuđenjem ili izmicanjem od poljupca. Dodaju da sve to prođe uz smijeh i šalu, te da su svjesni drugačijeg tamošnjeg - hladnijeg iskazivanja emocija i pažnje.
Slovenački se uz motivaciju lako savlađuje
Jezik na kojem se odvija nastava - slovenački ili engleski - našim studentima ne predstavlja problem.
“Studiram na engleskom jeziku i zato mi je mnogo lakše, ali koliko čujem od drugih, i oni su se dobro uključili”, kaže Neda, koja je zaljubljena u svoju novu sredinu, oduševljena je kako je u Ljubljani sve čisto i kako je taj grad sa nepunih 300.000 stanovnika veoma bezbijedan. “Ja studiram na slovenačkom jeziku. Godinu dana je trajalo prilagođavanje, kasnije je sve išlo ko podmazano”, dodaje Lazar Cerović.
Studenti iz Crne Gore u Sloveniji povezani su preko svog udruženja i grupe na društvenoj mreži. Imaju i redovnu komunikaciju sa Ambasadom Crne Gore i počasnim konzulom, Vojislavom Kovačem. Posljednjih godina je Ambasada Crne Gore, prepoznavši novi trend, počela je da organizuje prijeme za mlade ljude koji su izabrali Sloveniju za sticanje diplome. Ove godine je bilo organizovano druženje krajem oktobra u ambasadi, koja se u Ljubljani nalazi u ulici koja nosi ime po crnogorskom vladaru i pjesniku, Petru II Petroviću Njegošu.
Najviše problema studenti imaju sa obezbjeđivanjem smještaja. Kako kažu, potrebno ga je početi tražiti i nekoliko mjeseci prije dolaska u Sloveniju. Stanovi u Ljubljani su prilično skupi, sobu u domu je veoma teško dobiti.
“Prosječno potrošim najmanje 450 eura mjesečno, za sobu plaćam 200 eura”, dodaje Neda.
Ona ističe da smještaj nije samo problem crnogorskih studenata, već i svih većih slovenačkih gradova, u kojima je veća potražnja nego ponuda soba i stanova.
Sara dodaje da stanodavci nerado izdaju stanove studentima iz regiona. Kako kaže, opravdano ili ne, boje se da neće biti poštovano pravilo o zabranjenom pušenju u zatvorenim prostorima, a prisutne su, kako kaže i druge predrasude, da studenti iz regiona manje brinu i o narušavanju javnog reda i mira.
Modna dizajnerka Tijana Todorović iz Podgorice se 2003. godine upisala na Fakultet za tekstil i modni dizajn u Ljubljani.
U to vrijeme bila je jedini student iz Crne Gore koji je primljen na prvu godinu studija na bilo kojem od fakulteta Univerziteta u Ljubljani.
“Na početku mi je bilo veoma teško i neshvatljivo da sam jedina iz Crne Gore u državi koja mladom čovjeku pruža izuzetno obrazovanje i ogromne mogućnosti. Slovenija je idealna za sve mlade koji oblikuju svoje ličnosti i prave planove za budućnost. Činjenica da naši studenti sve više vide Ljubljanu i Sloveniju kao zemlju koju biraju za svoje obrazovanje, čini mi veliko zadovoljstvo. Moje studije su protekle u znaku pridobijanja brojnih dokumenata za boravak u Ljubljani, danas srećom studentima to više nije potrebno, barem ne u takvoj mjeri”, dodaje Tijana.
Prema njenim riječima, dolazak u Ljubljanu promijenio joj je život i otvorio vrata u daljnjoj karijeri.
Savjet za mlade koji razmišljaju o studijama u Sloveniji
Prema riječima studenata iz Crne Gore, u prosjeku je za život u Ljubljani potrebno do 600 eura.
Najveći dio novca ide za smještaj (studentski dom je jako teško dobiti), koji se kreće od trećine mjesečnog iznosa do polovine, pa i više (200-300 eura za sobu, od 500 eura i više za garsonjeru odnosno stan).
Ostatak novca ide na i osnovne potrebe kao što je hrana, telefon, prevoz. Ostale stvari, kako kažu naši sagovornici, su mnogo pristupačnije. Cijena hrane u prodavnicama je slična ako ne i niža u odnosu na crnogorske prilike.
“Prvi savjet koji možemo da damo mladima koji razmišljaju o odlasku u Sloveniju je da na vrijeme počnu da traže smještaj jer ga je jako teško naći, ne samo stan kojem je cijena srazmjerna kvalitetu, već stan uopšeno - jednoglasno razmišljaju crnogorski studenti u Ljubljani.
Kako kažu, poznato im je da postoje agencije u Crnoj Gori koje traže stanove u Sloveniji za te namjene, ali vjeruju da se mladi mogu i sami organizovati i izbjeći taj dodatni trošak.
Savjetujemo da se slovenački jezik uči na vrijeme, zbog lakšeg prilagodjavanja. Kao i svuda postoji period prilagodjavanja, tako da je najbolje da se druže, izlaze sa svojim kolegama, jer će tako najbolje stvoriti sliku da je Slovenija njihova ‘kuća daleko od kuće’”, dodaju Neda i Lazar, koji su aktivni u udruženju crnogorskih studenata u Sloveniji.
Oni napominju da je slovenački jezik lak za učenje, mada su neke riječi na početku izazivale smijeh (na primjer: trudna-umorna; udati se-odustati; sto-stolica, muditi-žuriti).
Zadovoljni kvalitetom studija
Neda Bulatović: Prezadovoljna sam kvalitetom predavanja, profesorima, kao i cjelokupnim programom. Program je na evropskom nivou, a konkretno Ekonomski fakultet nudi i cijenjene master programe. Što se tiče načina učenja, iako postoje udžbenici i knjige, imamo slobodu da se koristimo dodatnom literaturom, online prezentacijama i bilješkama, te se tradicionalno učenje ne forsira.
Lazar Cerović: Ja studiram na fakultetu za gradjevinu i geodeziju. Završna sam godina studija i fakultet je ispunio moja očekivanja. Profesori drže kvalitetna predavanja, a fakultet nudi raznovrstnu praksu. Na mom fakultetu takodje učenje iz propisane literature nije nametnuto, već takodje sami biramo način učenja, a i kako je moj fakultet tehnički, dosta nam znači i samo učenje na vježbama na fakultetu.
Bonus video:
