Prošle godine u Nikšiću, posebno na akumulaciji Vrtac (Budoške bare), bio je primjetan veliki broj galebova, neuobičajen za grad pod Trebjesom. Ista situacija je i ove godine.
Andrej Vizi, muzejski savjetnik u zbirci ptica u Prirodnjačkom muzeju Crne Gore, objašnjava da galebovi koriste sve raspoložive resurse za boravak i ishranu, a da je jedan od takvih resursa nikšićka kotlina sa svojim akumulacijama.
„Pošto se radi o najvećim slatkovodnim jezerima u kontinentalnom dijelu zemlje, ove akumulacije su značajne za vodene ptice, naročito u zimskom periodu. Prema podacima monitoringa, vidimo da se galebovi ovdje ponekad javljaju u velikim brojevima“, objašnjava Vizi.
Monitoring o brojnosti običnog (Larus ridibundus) i žutonogog galeba (Larus michahellis) u januaru u nikšićkom polju pokazuje da ih je najviše bilo prošle godine (1.987), a zatim 2013.godine (1.120).
Prema riječima Vizija, postoji više razloga za okupljanje galebova u velika jata, a najčešći razlog je dostupnost hrane, jer se u blizini mjesta gdje je najveća brojnost galebova u Nikšiću nalazi deponija Mislov Do.
„Galebovi su svaštojedi, i kao takvi su stalni pratioci deponija i smetlišta. Svako prevrtanje tla ili otpada izaziva najezdu galebova koji traže organske otpatke koje mogu da svare“, kazao je Vizi.
Prema njegovim riječima, obilje hrane za galebove može da se pojavi i nakon velikih poplava koje izazivaju povećan mortalitet kopnenih životinja koje postaju hrana za galebove, a „poznata je i pojava da kišne gliste masovno izlaze na površinu poplavljenih područja zbog nedostatka vazduha“.
„Okupljanje galebova u velikim brojevima, čak i tamo gdje nema vodenih staništa, je normalna pojava koja se vezuje za prisustvo nekog resursa. Povećana brojnost galebova je prosto odraz njihove prilagodljivosti, po kojoj zaslužuju nadimak ‘univerzalnih vojnika’. Sa druge strane, sve veće prisustvo galebova u urbanim sredinama može ukazivati na smanjenje prirodnih resursa i staništa“, kazao je Vizi.
Bonus video:
