Ukoliko nastavi da radi istim tempom kao prethodne i ove godine, Termoelektrana već sljedeće godine u oktobru moraće da prekine proizvodnju.
To je ocjenila Diana Milev Čavor iz NVO “Eko tim” koja je organizovala sastanak pod nazivom “Platforma za pravednu tranziciju” danas u Pljevljima.
Ona je kazala da od 1 januara 2018. do kraja 2023. godine TE Pljevlja može maksimalno da radi 20.000 sati, s obzirom na to da trenutno ne zadovoljava Direktive EU o industrijskim emisijama.
Temoelektrana je, kako su saopštili učesnici sastanka do sada odradila oko 13.000 časova, odnosno godišnje oko 7.000.
Milev Čavor je ocjenila da su proizvodni troškovi TE Pljevlja izuzetno visoki i da su veći od prosječnih cijena na Lajpciškoj berzi.
Ona je kazala da će proizvodnja uglja u Pljevljima biti napuštena u narednih 20 ili 30 godina i da se moraju početi obezbjeđivati nova radna mjesta i dati podrška ljudima zaposlenim u sektoru uglja koji će ostati bez posla.
“U Evropi nigdje više nemate planova za gradnju termolektrana, osim u zemljama Zapadnog Balkana, Turskoj i pojedinim zemljama Istočne Evrope. U Zapadnoj Evropi imamo trend zatvaranja postojećih termoelektrana koje su radile 20, 30 ili više godina i imamo značajne investicije u obnovljive izvore energije. Ako želimo da zatvorimo TE logično je da to implicira i zatvaranje postojećeg Rudnika uglja. Niko ne želi da zatvori Rudnik i Termoelektranu ,jednostavno želimo da pokrenemo dijalog šta će se desiti ako se to desi. Niko ne očekuje da će se to desiti za pet deset ili 15 godina ali za 20 ili 30 godina to će se sigurno desiti. Cjelokupni razvoj Pljevalja baziran je na radu Rudnika uglja i Termoelektrani, a sa druge strane iako postoje potencijali za razvoj neke druge grane do sada nije bilo neke značajne podrške odnosno ozbiljnih planova za veće investicije niti lokanih niti državnih vlasti”, rekla je Milev Čavor.
Predsjednik Ekološkog društva “Breznica” Milorad Mitrović kazao je da će nakon zatvaranja Rudnika i TE Pljevlja postati kao pljevaljska rudarska naselja Gradac i Šula.
“Znamo šta će se desiti sa Pljevljima ako se zatvori TE, ali i ako nastave da rade i Rudnik i Termoelketrana. Mislim da nam je kasno za sve planove jer smo puno vremena izgubili i oko toplifikacije i oko saniranja devastiranog područja Pljevlja”, rekao je Mitrović.
Na sastanku je potpisan Sporazum o osnivanju Platforme za pravednu tranziciju. Svrha Sporazuma je uspostavljanje Platforme za pravednu tranziciju koja ima za cilj da kroz zajedničko djelovanje svih aktera doprinese kreiranju javnih politika sa ciljem da se lokalne ekonomije koje se zasnivaju na proizvodnji uglja transformišu u održive ekonomije zasnovane na ekonomskim aktivnostima koje će obezbijediti nova radna mjesta i dati podršku ljudima zaposlenim u sektoru uglja koji će najviše trpjeti od procesa tranzicije.
“Uzevši u obzir intenzivne promjene u sektoru uglja koje se dešavaju širom Evrope, posebno poslednjih godina, kako zbog postizanja ciljeva klimatskih politika i ograničenja rasta globalne temperature, ali prije svega zbog finansijske neisplativosti investicija u ugalj već sada imamo značajno smanjenje proizvodnje električne energije iz uglja. Proizvodnja električne energije iz uglja je u 2019. Godini na globalnom nivou postigla pad od čak 300 TWh u odnosu na 2018. To je otprilike jednako cjelokupnoj proizvodnji električne energije u Velikoj Britaniji, Njemačkoj i Irskoj. Kada govorimo konkretno o Evropi, EU je doživjela pad od 19 odsto proizvodnji električne energije na ugalj u prvoj polovini 2019. a procjene su da će se do kraja 2019. taj pad povećati na 23 odsto”, kazala je Milev Čavor.
Bonus video:
