Predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva Ljiljana Krivokapić tvrdi da nema ovlašćenja od članstva da potpiše povećanje zarada od devet odsto.
Ona je „Vijestima“ prošle sedmice kazala da je održan Glavni odbor sindikata i da su ocijenili da je povećanje zarada od devet odsto neprihvatljivo. Istakla je da su zdravstveni radnici poručili da će se svim vidovima boriti za veće plate.
Iz drugog reprezentativnog Sindikata zdravstva pri Uniji slobodnih sindikata, na čijem je čelu Vladimir Pavićević, nijesu odgovorili u kojoj mjeri je članstvo zadovoljno povećanjem zarada i šta će preduzeti, s obzirom da plate nijesu povećane onoliko koliko je traženo od Vlade.
Krivokapić je „Vijestima“ kazala da su ona i Pavićević prošle sedmice bili na sastanku sa premijerom Duškom Markovićem i da su prenijeli u korektnom razgovoru da su zdravstveni radnici nezadovoljni.
„Naredne dvije sedmice možemo očekivati odgovor da li se iz nekih budžetskih pozicija za zdravstvo, kao što su bolovanja ili ljekovi, može naći dodatni novac za povećanje plata“, istakla je Krivokapić krajem prošle sedmice.
Ona je kazala da je budžet za zdravstvo proteklih godina povećan za 80 miliona eura, a da država ne izdvaja dovoljno za zarade, pomenuvši primjere iz zemalja regiona gdje su plate u posljednje vrijeme povećane zdravstvenim radnicima. Poručila je da su posebno nezadovoljni zaposleni na psihijatriji, u domovima zdravlja, koji uz redovan rad ne mogu da zarade dodatno na osnovu noćnog ili prekovremenog rada...
Krivokapić je rekla da su prije ljeta Ministarstvu zdravlja poslali zahtjev za povećanje zarada, izraženo u koeficijentima složenosti, te da je traženo da plate porastu za 30 odsto.
„Nakon ljeta pregovora nije ni bilo“, rekla je Krivokapić, istakavši da su ih nakon jednog od sastanaka u vezi dodjele stanova zaposlenima u zdravstvu obavijestili da će povećanje biti jednako kao i prosvjetarima.
„Mjesec dana nas niko nije pozvao, kako bi argumentacijom zajednički došli do rješenja“, objasnila je.
Članstvo je, na sjednici Glavnog odbora, pomenulo i proteste kao vid borbe za veće plate zdravstvenim radnicima. Problem je, smatra Krivokapić, što 70 odsto zaposlenih čine žene i svaki vid iskazivanja nezadovoljstva dovodi do toga da pacijenti trpe.
Zaposlenima u zdravstvu, kao i prosvjetarima, ne ide naruku Zakon o štrajku, jer su prepoznate kao djelatnosti od javnog interesa, odnosno čiji bi prekid rada zbog prirode posla mogao da ugrozi život i zdravlje ljudi ili opšti interes građana.
Vlada je pristala da se zaposlenima u zdravstvu zarada od naredne godine poveća za devet odsto, a 2021. još tri odsto na uvećanu zaradu.
Krivokapić je ranije kazala da kod nas ljekar subspecijalista ima koeficijent složenosti 11, dok mnogi sekretari i sudije osnovnog suda imaju 18. Trenutno koeficijenti za zarade ljekarima iznose 8,25 za doktore medicine, 10,50 za specijaliste i 11 za uže specijaliste. Iz Samostalnog sindikata zdravstva traženo je da koeficijenti budu između 10 i 13 za doktore medicine, za specijaliste 16 a subspecijaliste 18, a za medicinske sestre od 4,5 do 8, koliko bi imali oni sa završenim fakultetom.
Pavićević je, sa druge strane, ranije saopštio „Vijestima“ da je zarada medicinske sestre u Crnoj Gori sa dvadeset godina staža, toplim obrokom i dvanaestim dijelom regresa 390 eura, plata ljekara 580, a specijaliste 720.
„Smatramo da plata specijaliste mora biti 900, a osnovna zarada medicinske sestre oko 450 eura“, rekao je tada Pavićević.
Bonus video:
