Službenik Obavještajno-bezbjednosnog direktorata Ministarstva odbrane može da koristi isprave za prikrivanje identiteta, kao i identiteta lica sa kojim je uspostavljena tajna saradnja.
To predviđa Predlog zakona o vojno-obavještajnim i bezbjednosnim poslovima, koji je Vlada usvojila na posljednjoj sjednici.
“Isprave izdaje organ državne uprave nadležan za unutrašnje poslove, na zahtjev direktora, uz saglasnost ministra odbrane”, navodi se u Predlogu zakona i precizira da je za izdavanje isprava za prikrivanje identiteta nadležan organ za unutrašnje poslove (Ministarstvo unutrašnjih poslova), koji vodi posebnu evidenciju.
Po prestanku razloga zbog kojih je odobreno korišćenje dokumenta ili oznake, kaže se u predloženom propisu, organ nadležan za njihovo izdavanje ih poništava i dostavlja na čuvanje Obavještajno-bezbjednosnom direktoratu.
Taj direktorat može da sprovodi mjere tajnog prikupljanja podataka, a kontroliše ga glavni inspektor. Međutim, direktor Obavještajno bezbjednosnog direktorata može, zbog razloga zaštite interesa Ministarstva i Vojske, privremeno prekinuti ili zabraniti glavnom inspektoru vršenje kontrole.
“Ako bi to, kako stoji u Predlogu zakona, ozbiljno ugrozilo uspješno sprovođenje aktivnosti direktorata koja je u toku i koja je od posebnog značaja za Ministarstvo i Vojsku”, stoji u Predlogu.
Direktor Obavještajno-bezbjednosnog direktorata je Miljan Perović. Glavnog inspektora postavlja i razrješava ministar odbrane Predrag Bošković, uz saglasnost Vlade, na period od pet godina i može biti ponovo postavljen. Za svoj rad odgovoran je upravo ministru odbrane.
Inače, Predlogom zakona propisano je da predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica odlučuje na koga će Obavještajno-bezbjednosni direktorat moći da primjenjuje tajno prikupljanje podataka. To je i do sada bilo predviđeno Zakonom o odbrani.
Međutim, u slučaju posebno opravdanih razloga ili razloga hitnosti koji zahtijevaju da se odmah krene sa primjenom metoda, on može, bez odluke predsjednice ili sudije koji je mijenja, da izda nalog za njihovo otpočinjanje ukoliko bi odlaganje “onemogućilo postizanje svrhe zbog koje se predlaže”.
U tom slučaju, ako predsjednica suda ili sudija koji je mijenja u roku od 48 časova od otpočinjanja primjene metoda ne odobri njegovu primjenu, direktor je dužan da naredi da se ona obustavi a prikupljeni materijali unište.
Predlogom zakona je precizirano da nadzor može da traje tri mjeseca, a ako je to neophodno, može se produžavati za po tri mjeseca, ali ne duže od dvije godine. Zavisno od oblika nadzora, odluku o produženju donosi predsjednica Vrhovnog suda ili njegovo Vijeće.
Obavještajno-bezbjednosni direktorat može tajno prikupljati podatke primjenom posebnih metoda i sredstava prema licima zaposlenim u Ministarstvu ili u službi u Vojsci i sa njima povezanim licima koja učestvuju u aktivnostima koje nalažu primjenu tajnog prikupljanja podataka.
Tajno prikupljanje podataka primjenom posebnih metoda i sredstava sprovodi se, kako se navodi u Predlogu zakona, samo ako se podaci ne mogu prikupiti na drugi način ili je njihovo prikupljanje povezano sa nesrazmjernim teškoćama.
Između ostalog, tajno prikupljanje podataka vrši se praćenjem i osmatranjem na otvorenom prostoru i javnom mjestu, nadzorom elektronskih komunikacija i poštanskih pošiljki, nadzorom i tehničkim snimanjem unutrašnjosti objekata, zatvorenih prostora i predmeta, i otkupom dokumenata i predmeta.
“Obavještajno-bezbjednosni direktorat prikuplja tajno podatke primjenom posebnih metoda i sredstava samo u preventivne svrhe, odnosno sa ciljem da se preduprijede prijetnje koje su usmjerene prema Ministarstvu i Vojsci”, navodi se u članu 14 Predloga zakona.
Nadzor elektronskih komunikacija i poštanskih pošiljki se vrši ukoliko postoje osnovi sumnje da se priprema oružani napad na zaposlene u Ministarstvu i lica u službi u Vojsci ili na njihove objekte, ukoliko se vrše tajne aktivnosti koje mogu prouzrokovati neotklonjive štetne posljedice po te dvije institucije ili vrše aktivnosti povezane sa špijunažom, subverzivnim djelatnostima ili odavanjem tajnih podataka od značaja za rad Ministarstva i Vojske.
Operateri i pružaoci usluga elektronskih komunikacija, kao i poštanski operateri dužni su da ovlašćenom službenom licu omoguće i garantuju uslove za vršenje nadzora, navodi se u članu 18.
Bonus video:
