Bokeška ulica u Podgorici od danas se trajno zatvara i na tu odluku neće uticati rezultat studije o saobraćaju i revitalizaciji grada, čiji završetak se tek očekuje. Studiju koja će “analizirati i ponuditi moguća rješenja za regulisanje mirujućeg saobraćaja u najužem gradskom jezgru, a pritom i razmotriti mogućnosti o ukidanju kolskog saobraćaja” radi “Inkoplan”, firma arhitekte Nikole Drakića, koji je prije nekoliko godina aminovao i izgradnju nebodera uz hotel “Podgorica”.
Zatvaranjem Bokeške, kako su nedavno saopštili iz kabineta gradonačelnika Ivana Vukovića počinje fazno pretvaranje centra Podgorice u zonu za pješake. Studija “Inkoplana”, kako je takođe najavljeno, biće završena tek početkom 2020, ali su u gradskoj upravi sigurni da nema razloga zbog kojih bi ulica popularna po mjestima za izlazak, bila ponovo otvorena.
“Od svih centralnih gradskih ulica, u Bokeškoj se nalazi najmanji broj objekata individualnog stanovanja. Istovremeno, radi se o ulici koja je prepoznata kao mjesto okupljanja velikog broja naših sugrađana. Najjednostavanije je bilo početi sa zatvaranjem upravo ove ulice i u smislu reorganizacije režima saobraćaja u susjednim ulicama”, kazali su “Vijestima” iz Glavnog grada. Bokeška ulica će, kako su dodali, “biti zatvorena trajno, uz definisan režim korišćenja za građane koji žive u ovom dijelu gradu, kao i za dostavna i interventna vozila”.
Da se ne ponovi Njegoševa
Ideja pretvaranja centra grada u pješačku zonu je stara, podsjećaju iz PG biroa, i dodaju da je ta ideja dio strateških dokumenata koji definišu buduće pravce razvoja Glavnog grada još od 2011. godine.
“Kreiranjem zone većeg obima za pješake i bicikliste potrudićemo se da u punoj mjeri oživimo centar grada”, obećavaju iz Glavnog grada.
Formiranje pješačke zone u centru Podgorice mogućnost je predviđena Prostornim urbanističkim planom (PUP), navodi se i u istraživanju “Bolji saobraćaj, bolji grad”, koje je lani sprovela nevladina organizacija Biciklo.me.
U PUP-u, u jednom od posebnih ciljeva razvoja navodi se da je “moguće dio užeg centra grada osloboditi od kolskog saobraćaja i omogućiti samo pješački i biciklistički saobraćaj”.
Magistar urbanizma Sonja Dragović, kazala je “Vijestima” da je “odlično što grad nastavlja da istražuje mogućnosti za zatvaranje centra grada za saobraćaj”.
“Nadam se da ćemo uskoro dobiti istraživanje i plan mjera koje će biti preduzete, i nadam se da će građani moći da učestvuju u kreiranju tog plana. Već duže pričamo i pišemo o tome da Bokešku ulicu treba zatvoriti za automobilski saobraćaj, a u okviru projekta ‘Bolji saobraćaj, bolji grad’ radili smo i istraživanje koje nas je navelo na isti zaključak. Nadam se da će ova mjera biti zaista sprovedena”, kazala je ona, napominjući da “zatvaranje dijela Njegoševe, recimo, nikada nije zaista uspjelo, ni zaživjelo”.
Dragovićeva očekuje i da prostor bude oslobođen uličnog parkinga, a da sljedeći korak bude redizajn, kojim bi između Bokeške i Crnogorskog narodnog pozorišta “zaista bio kreiran prostor koji izgleda kao nova pješačka zona”.
“Naravno, uz očuvanje postojećeg zelenila”, kazala je ona.
Studiju radi firma koja je ucrtala Burićev neboder
Može li zelenilo da sačuva studija o pretvaranju centra Podgorice u zonu za pješake i bicikliste koju radi firma arhitekte čije se ime povezuje sa izgradnjom nebodera pored hotela “Podgorica” i uništenjem parka pored Sportskog centra “Morača”?
Nikola Drakić autor je Detaljnog urbanističkog plana Rekreativno- kulturna zona na obali rijeke Morače, južni dio. U tom planu, kako je objavljeno u istraživanju Centra za istraživačko novinarstvo (CIN CG) i NVO “Kana ko ako ne arhitekt”, u dijelu o izgradnji nebodera kompanije “Normal” vlasnika Žarka Burića, piše da DUP zapravo nije doprinio da hotel kao vrijedno kulturno nasljeđe bude zaštićen.
“Plan upućuje na očigledne ‘složene urbane odnose’, ali ne čini ništa kako bi zaštitio hotel i cjelinu čiji je on dio od ovakve devastacije”, piše u tom istraživanju.
Arhitekta Andrija Markuš svojevremeno je optuživao Drakića da je upravo on ucrtao neboder, koji se od poslovne zgrade od sedam, pretvorio u zgradu od 12 spratova.
Drakiću se, prema istraživanju CIN-a i NVO “Kana”, za isti DUP, spočitava i da nije sačuvao park oko SC “Morača”. Navode da je park “od popularnog javnog rekreativnog centra zajednice postao građevinska parcela za nove privatne sadržaje”.
“U tekstu DUP-a stoji da uređenje ovog parka podrazumijeva rekonstrukciju i revitalizaciju zelenih površina, kao i redizajn koji bi omogućio nove sadržaje za ‘miran odmor (...) uz isključivanje sadržaja za igru djece i aktivan odmor’...”, navode autori istraživanja i dodaju da je tu, pored ostalog, planirana izgradnja teniske akademije (P+1), poslovnog objekta (3S+P+5), ugostiteljskog objekta, spa centra (S+Pv+1), da je u planu nadogradnja zgrade Elektrodistribucije. Podsjećaju da je soliter od 12 spratova već izgrađen…
“Ovim planom je praktično predviđeno uništenje parka SC Morača”, piše u tom istraživanju.
Drakić je na fakultetu bio mentor, te potom i poslodavac aktuelnog glavnog gradske arhitekte Filipa Aleksića. Aleksić je kod Drakića bio u timu planera koji su radili više od 10 urbanističkih planova za centar Podgorice, među kojima su i blokovi E i F koji se odnose na dio grada u Bokeškoj.
Do potpunog zatvaranja proći će godine
Nakon zatvaranja Bokeške, proći će još nekoliko godina do potpunog zatvaranja užeg centra Podgorice.
“Glavni grad ima za cilj da se centar Podgorice u najvećoj mjeri zatvori za saobraćaj u narednim godinama”, poručili su iz PG biroa.
Dodaju i da su svjesni da prethodno moraju da riješe problem nedovoljnog broja parking mjesta za one koji žive na tom prostoru, te da je za realizaciju plana “potreban ozbiljan građevinski zahvat za parkiranje vozila u podzemnim garažama”.
“U zavisnosti od mikrolokacije podzemne garaže (garaža), potrebno je planirati i pristupne saobraćajnice na taj način da korisnici imaju nesmetanu komunikaciju od i ka parking prostoru, kao i da omoguće priključenje na komunalnu infrastrukturu. Stoga ćemo, kada se stvore planske pretpostavke (podsjećamo, DUP Nova varoš trenutno je nevažeći), preduzeti neophodne korake u pravcu izgradnje podzemne garaže većeg kapaciteta ispod Trga nezavisnosti i, po mogućnosti, na još nekoliko lokacija u strogom centru”, kazali su iz Glavnog grada, dodajući da će na taj način stvoriti pretpostavke za kvalitetno i održivo dalje sprovođenje projekta.
Tvrde i da je u ovom postupku za njih važno učešće organizacija civilnog društva i predstavnika akademske zajednice.
Bokeška će od danas biti zatvorena za sve vrste motornih vozila od Bulevara Stanka Dragojevića do Njegoševe ulice. Dostavnim vozilima biće omogućeno kretanje od 6 do 10 sati, a biće promijenjen i režim saobraćaja u Njegoševoj, tako što će kretanje vozila biti preusmjereno suprotno od dosadašnjeg, u smjeru od Bulevara Ivana Crnojevića, preko Njegoševe ulice ka Trgu nezavisnosti i dalje uobičajenim trasama.
Kako je govorio Drakić
Tokom javne rasprave na DUP nakon kojeg je uslijedila izgradnja Burićevog nebodera godine 2012, Ljiljana Radević, sestra Kane Radević, kazala je da će se izgradnjom poslovne zgrade ugroziti autorsko djelo hotela “Podgorica”. Drakić je tvrdio da neće.
Iz Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), dok neboder još nije pretvoren u zgradu od 12 spratova, tada su isto ukazivali da će “objekat od sedam spratova vizuelno poklopiti izgled i ljepotu hotela”. Drakić je odgovorio da se to neće desiti i dodao da će on biti koristan za postojeći hotel – “jer će privući više posjetilaca”.
Studija će biti gotova početkom 2020.
“Inkoplan” Nikole Drakića, studiju će, prema najavama, završiti početkom 2020. Iz Glavnog grada “Vijestima” su kazali da je ta firma posao dobila putem javnog poziva koji je objavljen 8. novembra. U pitanju je, kako su dodali, javni poziv za nabavku male vrijednosti. Tog poziva, međutim, nema među novostima na sajtu Opštine, ali ni u dijelu gdje su objavljena i druga dokumenta koja se odnose na javne pozive i tendere. Na sajtu nije objavljena ni odluka, pa nije poznato da li je bilo drugih ponuđača i ko su oni, a nije poznata ni vrijednost dogovorenog posla.
Studija će, kako su kazali iz Glavnog grada, ubuhvatiti i arhitektonsko-urbanističke elemente, analizu kvaliteta infrastrukture, pejzažnu arhitekturu, saobraćaj, VK i elektroinstalacije.
Bonus video:
