Državno tužilaštvo prošle godine se oduprlo pokušajima sa više adresa da ga stave pod kontrolu, ocijenio je vršilac dužnosti vrhovnog državnog tužioca Ivica Stanković i naglasio da Tužilaštvo nijednu odluku nije donijelo na osnovu nečijih želja i očekivanja, već isključivo na osnovu zakonskih propisa.
On je kazao da su prošle, možda u većoj mjeri nego ranijih godina, bili suočeni sa namjerama koje su dolazile sa različitih adresa, da Državno tužilaštvo stave pod svoj plašt.
"Tome smo se prethodne, kao i drugih godina odlučno oduprli, a činićemo to i ubuduće, dokle god sam na čelu državno-tužilačke organizacije” rekao je Stanković u intervjuu agenciji MINA.
Odgovarajući na pitanje kako je zadovoljan rezultatima Tužilaštva u prošloj godini, on je podsjetio da je i ranijih godina na slična pitanja odgovarao podsjećanjem da nikada nije do kraja zadovoljan učinjenim.
"Moj stav se ni sada nije promijenio po tom pitanju, iako je za nama godina koja je bila ispunjena brojnim izazovima, dešavanjima, pokušajima diskreditacije državnotužilačke organizacije", kazao je Stanković.
On je ipak istakao da je zadovoljan odlučnošću koju je drzavnotužilačka organizacija pokazala kada je u pitanju spremnost da se odbrani institucija, njena samostalnost i nezavisnost državnih tužilaca u radu i donošenju odluka.
Stanković je upitao na osnovu kojih podataka se tvrdi da je povjerenje u rad tužilaštva na niskom nivou.
"I to je potvrda da se u našoj javnosti kao činjenica prihvataju više puta ponovljene tvrdnje pojedinaca, koje su rezultat lične percepcije i doživljaja, pa čak i zle namjere", kazao je on.
On je konstatovao da je Državno tužilaštvo radilo pod posebnim okolnostima i prethodnih 12 mjeseci, "ali je to je situacija koja se već godinama ne mijenja".
"Svima odgovara kada su odluke Tužilaštva saglasne sa njihovim ličnim interesima, a kada toga nema na Tužilaštvo se ospe “drvlje i kamenje”. Neće biti da su u pravu, jer Tužilaštvo ni jednu odluku nije donijelo na osnovu nečijih želja i očekivanja, već je uvijek radilo i radiće isključivo na osnovu zakonskih propisa", kazao je Stanković.
On je rekao da ne želi da tvrdi da je lako obavljati funkciju državnog tužioca u takvim okolnostima.
"Ali to ne znači da ćemo zbog težine situacije, u kojoj se bilo kad nađemo, donijeti odluku koja je u suprotnosti sa onim što nam zakon nalaže", rekao je Stanković.
Odgovarajući na pitanje zbog čega je povjerenje građana u rad tužilaštva na niskom nivou, on je kazao da se to potencira, bez utemeljenja na istraživanjima, koje bi, smatra on, bilo neophodno da bi se takva tvrdnja mogla iznositi.
"O radu Tužilaštva ipak najbolje govore rezultati, a podsjetiću na one koje sam krajem prošle godine prezentovao pred skupštinskim Odborom za politički sistem, pravosuđe i upravu. Riječ je o rezultatima za 11 mjeseci 2019. godine, a oni pokazuju da je u postupku kontrole i potvrđivanja optužnica sud donio rješenja kojima se potvrđuje skoro 87 odsto optužnica", kazao je on.
Prema njegovim riječima, po optuženjima, osnovnih, viših i Specijalnog državnog tužilaštva, za 11 mjeseci prethodne godine, osuđujućom presudom riješeno je skoro 95 odsto optuženja.
Kako je naveo, čuje se često od predstavnika građana u parlamentu, koji bi bili najzadovoljniji da Tužilaštvo postupa prema njihovom spisku želja, optužbe bez dokaza. On je cjelokupnu javnost podsjetio da su upravo dokazi neophodni u bilo kom predmetu.
Stanković je upitao šta bi se desilo kada bi on nasumično počeo da okrivljuje bilo kog nosioca javne funkcije da je učinio krivično djelo i da zbog toga treba da odgovara, a da pri tom ne nudi nikakve dokaze za sopstvene tvrdnje.
"Zato vas molim da prenesete cjelokupnoj javnosti da Tužilaštvo radi u interesu građana Crne Gore i da će se svako ko učini krivično djelo naći na udaru Tužilaštva, ali samo zato što je učinio krivično djelo, a ne zbog toga što tako nešto priželjkuju predstavnici političkih stranaka, bilo da su vladajuće, bilo da su opozicione", poručio je Stanković.
Uvažava stav Pažina, ali nije sa njim saglasan
Na pitanje kako komentariše ocjene Zorana Pažina da postoji njegova objektivna i profesionalna odgovornost za stanje u Tužilaštvu i da je trebao da prenese ovlašćenja na nekog drugog, Stanković je kazao da uvažava taj stav ministra pravde, ali da sa njim nije saglasan.
"Pitam se, ukoliko ministar traži objektivnu odgovornost od mene, zbog čega to isto, kako su ukazivali i neki mediji, ja ne bih mogao da očekujem od ministra pravde, koji bi, ukoliko bih ja razmišljao kao on, trebalo da bude objektivno odgovoran zbog propusta službenika u slučajevima ubistva u zatvoru i bjeksta iz zatvora", kazao je Stanković.
On je upitao ko bi u navedenim slučajevima trebalo da snosi odgovornost, službenici koji su prekršili zakon i napravili propuste ili ministar u čijoj se nadležnosti nalazi taj resor, samim tim i službenici?
"Uvjeren sam da nemamo dilemu u ovom dijelu i da ne možemo govoriti o objektivnoj odgovornosti uvaženog ministra. Zašto bismo onda govorili o mojoj, zbog postupanja službenika kog sam zatekao u državnotužilačkoj organizaciji kada sam izabran za Vrhovnog državnog tužioca", rekao je Stanković.
On je napomenuo da se u predmetnom slučaju Državnog tužilaštva postupak vodi u odnosu na lice koje je okrivljeno za kršenje zakonskih propisa.
"To samo dokazuje da smo spremni da i sopstvene redove prečistimo ukoliko se dokaže osnovanost sumnje da je učinjeno krivično djelo", kazao je Stanković.
Prema njegovim riječima, na taj način potvrđuje se teza da za Državno tužilaštvo zaštićenih nema, gdje god da rade, kako god da se zovu, čiji god da su saradnici, administrativni ili ne.
"Mi prepoznajemo isključivo učinioce krivičnih djela i ko god se odluči da ih učini naći će se na udaru Tužilaštva, koliko god i gdje god pokušao da se skrije", poručio je Stanković.
Što se tiče profesionalne odgovornosti, na koju ga poziva ministar pravde, Stanković je podsjetio da je 31 godinu časno i profesionalno nosio sudijsku togu.
"O tome svjedoče egzaktni rezultati mog rada, to jest oko 95 odsto potvrđenih sudskih odluka u složenim krivičnim predmetima, od one Titove Jugoslavije, do današnje Crne Gore", rekao je v.d. vrhovnog državnog tužioca.
On je naglasio da se , bez obzira da li to odgovara nekome ili ne, mora priznati činjenica da Državno tužilaštvo nije isto danas i prije pet godina i da su prethodnih godina po naredbama Tužilaštva preduzimane mjere i radnje koje su rezultirale rasvjetljavanjem najtežih krivičnih djela.
"Lišeni su slobode i procesuirani brojni pripadnici različitih kriminalnih grupa. Do ovakvih rezultata nijesmo došli sami i jasno smo pokazali da koliko je neophodan i važan zajednički, timski rad tužilaca, koji rukovode istragom i službenika Uprave policije", kazao je Stanković.
On je, takođe, podsjetio da su prethodnih godina unaprijedili međunarodnu saradnju, dobili pohvale od Evropske komisije na račun saradnje sa evropskom jedinicom za pravosudnu saradnju (EUROJUST), unaprijedili administrativne kapacitete i informaciono – komunikacione tehnologije, otvorili instituciju.
"To je samo dio onoga što je učinjeno, a što se, kako mi se čini, svjesno ili nesvjesno pokušava zanemariti, a uopšte nije zanemarljivo", kazao je Stanković.
Vujošević nije mogao imati uticaj na donošenje odluka
On je, u vezi slučaja bivšeg sekretara VDT-a Nenada Vujoševića, kazao da sekretar VDT-a nije Generalni sekretar, kako se to uporno pogrešno prikazuje u dijelu javnosti, jer to mjesto u aktu o sistematizaciji državno-tuzilačke organizacije ne postoji.
"Radno mjesto sekretara je administrativni dio posla, nikako dio posla nekog ko ima upliv u konkretne predmete, naročito ne uticaj na odluke koje se donose. Lice o kom govorimo bilo je službenik Državnog tužilaštva na različitim pozicijama godinama prije mog izbora za VDT-a", kazao je Stanković.
On je rekao da je Vujošević prije izbora za sekretara Vrhovnog, bio sekretar Višeg državnog tužilaštva u Podgorici, prijavio se na oglas, prošao zakonom predviđene procedure za izbor pred drugim državnim organima i na taj način došao na mjesto sekretatra VDT-a.
"Ja nemam mogućnost da ni jednog zaposlenog u VDT-u, figurativno rečeno “dovedem za ruku”, već su svi oni prošli određene zakonske procedure, testiranja(opet naglašavam, pred drugim državnim organima) i na taj način su zaposleni u VDT-u. Da sam ja bez tih procedura, kao sopstveni izbor, doveo sekretara VDT-a, onda bismo eventualno mogli da govorimo o mojoj objektivnoj odgovornosti“.
On je povodom slučaja korupcije urbanističko građevinske inspekcije u Budvi podsjetio da je Osnovno drzavno tuzilastvo u Kotoru podiglo optužnicu u predmetu protiv dva građevinsko-urbanistička inspektora (Z.B. i V.J.) zbog krivičnog djela primanje mita.
Građevinsko-urbanističkom inspektoru Z.B. na teret se stavlja i krivično djelo zloupotreba službenog položaja u pokušaju.
"Što se tiče stava Tužilačkog savjeta kada je riječ o odgovornosti postupajućeg državnog tužioca Višeg državnog tužilaštva u Podgorici napominjem da je Tužilački savjet prije svega, po ustaljenoj proceduri, morao dobiti izvještaj od nadležne Komisije za pritužbe", rekao je Stanković.
Nakon što je dobijen izvještaj Komisije, pojasnio je, bilo neophodno pribaviti i dodatne izvještaje od Višeg državnog tužilaštva u Podgorici.
"Tužilački savjet već je na dvije sjednice razmatrao ovo pitanje i očekujem da će ubrzo donijeti konačnu odluku", kazao je Stanković.
Bonus video:
