U Crnoj Gori bi trebalo uvesti testiranja u zajednici i brze testove u okviru programa smanjenja štete u cilju prevencije HIV/AIDS-a, za šta postoje određene političke i zakonske barijere koje je potrebno prevazići, smatraju u nevladinim organizacijama Juventas i CAZAS.
Koordinatorka Programa direktne asistencije u NVO Juventas, Marija Mijović, u izjavi za PR Centar, kazala je da je smanjenje štete program koji treba da bude održiv i u svakom trenutku dostupan klijentima.
„Ove godine, do decembra, naš drop in centar je posjetilo 438 individualnih klijenata. Podijeljeno je preko 11 hiljada igala i preko sedam hiljada špriceva, odrađena su savjetovanja sa terenskim, socijalnim radnicima, medicinskim radnicima i psiholozima“, navela je Mijović.
NVO Juventas, kako je rekla, kontinurano 26. juna obilježava Kapanju „Podrži, ne kažnjavaj“.
„Tu se akcenat stavlja na podršku osobama koje koriste droge. Takođe, unazad dvije godine obilježavamo kampanju „Dan svjesnosti o sprečavanju predoziranja“,“ navela je Mijović.
O problemu predoziranja u crnogorskom društvu se, kako je rekla, gotovo uopšte ne govori.
„Međutim, taj problem postoji i treba mu se posvetiti što više pažnje. Takođe, uvijek govorimo da je predoziranje vrlo lako spriječiti samo ukoliko ljudi znaju koje su to osnovne akcije koje treba da se preduzmu“, kazala je Mijović.
Prema njenim riječima, NVO Juventas svake godine sprovodi aktivosti koje se tiču Evropske nedjelje testiranja, koje prethode aktivnostima 1. decembra.
„Mi ne sprovodimo samo tada aktivnosti, već kontinuirano radimo na prevenciji HIV-a, Hepatitisa i ostalih krvlju i polno prenosivih infekcija. Ali su to dani kada imamo pilot projekte testiranja u zajednici, odnosno našim klijentima i korisnicima je omogućeno testiranje u okviru naših drop in centara, kako bi njima bilo prijatnije i kako bi se što više njih odazvalo ovim testiranjima. To je ono što bi trebalo da bude konstantno dostupno, a ne samo u toku sprovođenja kampanja i obilježavanja posebnih dana“, pojasnila je Mijović.
Potrebno je da testiranje u zajednici bude, kako je rekla, dio svakodnevnih servisa Juventasa.
„I to je nešto što ćemo pokušati da radimo u narednom periodu. Za sljedeću godinu smo spremili mnogo različitih aktivnosti kako da više uključimo mlade koji koriste droge, ali i za naše starije klijente. Ono na čemu ćemo svakako raditi je podizanje kvaliteta svih usluga koje pružamo, a radićemo i na boljem uvezivanju sa institucijama kako bi što lakše mogli da ostvarimo potrebe naših klijenata“, rekla je Mijović.
Ona je kazala da se u okviru drop in centra servisi pružaju samo punoljetnim osobama i da su potrebne preventivne aktivnosti u okviru osnovnih škola, kao i da se nevladine organizacije dodatno uvežu sa institucijama sistema i da „zajedno napravimo krug primarne prevencije koji će biti od značaja za buduću generaciju“.
Predstavnica NVO CAZAS, Sanja Šišović, kazala je da ta organizacija programe smanjenja štete u odnosu na HIV i Hepatitis sprovodi od 2006. godine, kroz rad dva drop in centra u Podgorici i Baru, kao i kroz rad na terenu u cijeloj državi.
„Jako je važno naglasiti da je program smanjenja štete javno-zdravstveni program koji je do sada u svijetu dao najbolje rezultate kada je u pitanju prvencija HIV/AIDS-a, Hepatitisa i drugih krvno i polno prenosivih bolesti među ranjivim kategorijama. To su programi koji dugoročno, ukoliko se kontinuirano obezbjeđuju, svugdje u svijetu predstavljaju najbolju praksu i daju najbolje rezultate“, kazala je Šišović u izjavi za PR Centar.
U Crnoj Gori se ti programi sprovode tako što se, kako je pojasnila, pruža set sveobuhvatnih usluga, koje mogu dati rezultat samo ukoliko su kontinuirane.
„Šteta koja se smanjuje programima nije samo zdravstvena, već i socijalna, društvena, ekonomska. I sami programi upravo zbog toga imaju višestruki efekat na zajednicu. Sam princip programa smanjenja štete obuhvata razmjenu igala i špriceva, supstitucionu terapiju, savjetovanje, edukaciju i psihološku pomoć i podršku“, objasnila je Šišović.
Osim što preveniraju prenos krvnih infekcija među korisnicima droga, kako je rekla, programi smanjenja štete omogućavaju da se medicinski otpad, koji nastaje, bezbjedno odlaže.
„Takođe, to su programi koji korisnika stavljaju u prvi plan, koji stvaraju podržavajuću atmosferu u kojoj korisnik u okviru rada drop in centara ima mogućnost da koristi razne programe podrške i da samim tim ima bezbjedno mjesto gdje može da se savjetuje, informiše, edukuje o rizicima, ali i da se istušira, opere veš, skuva sebi ručak“, navela je Šišović.
Pristup koji je orjentisan ka korisniku je, kako je rekla, u svijetu dao dugoročno najbolje rezultate kada je u pitanju prevencija HIV/AIDS-a i Hepaitisa, ali je, kako je dodala, imao i pozitivne rezultate na smanjenje stope kriminaliteta, povećanje svijeti zajednice o samom problemu zloupotrebe droga, kao i na osnaživanje i edukaciju mladih, kada je u pitanju štetna upotreba psihoaktivnih supstanci.
„Neophodno je da ovi programi funkcionišu kontinuirano. Samo ako možemo garantovati da je ova usluga dostupna svakog dana svakome korisniku kome je potrebna možemo očekivati da ona ima pozitivne efekte. I zbog toga je jako važna i da donosioci odluka i nadležne institucije imaju informaciju i svijest o tome koliko je važno obezbijediti kontinuitet u pružanju ovih servisa“, kazala je Šišović.
Ukoliko se desi pauza u radu, zbog nedostatka finansijskih sredstava ili iz nekih drugih razloga, kako je istakla, prekida se navika koju je neko imao i svako ponovno uspostavljanje programa zahtjeva dodatan trud i veća finansijska sredstva.
„Ono što ove programe dodatno čini efikasnijima je što su, u odnosu na liječenje i na neke druge preventivne strategije, efikasni i isplativi. Većina Cost benefit analiza je pokazala da su programi smanjenja štete najmanje deset puta jeftiniji u odnosu na liječenje i neke druge programe“, objasnila je Šišović.
Crna Gora, kako je rekla, ima nisku stopu zastupljenosti HIV infekcije, a razlog za to je postojanje kontinuiranih programa.
„Mi ne smijemo dopustiti da ovi programi u bilo kom momentu ne postoje ili da nisu održivi, jer samim tim dovodimo u rizik da se javi povećanje stope HIV-a“, rekla je Šišović.
Ona je kazala da NVO Cazas na godišnjem nivou ima od 700 do 800 klijenata.
„Ono što je jako važno naglasiti jeste da se javlja potreba da se set usluga, koje nude nevladine organizacije u okviru ovih programa, proširi. Tu, prije svega mislimo, na mogućnost uvođenja testiranja u zajednici, kao nečega što je praksa u svijetu. Važno je, dakle, razmotriti uvođenje testiranja u zajednici i uvođenje brzih testova u okviru ovih programa smanjenja štete“, smatra Šišović.
Za to trenutno, kako je rekla, postoje određene političke i zakonske barijere koje je potrebno prevazići.
„Njihovo prevazilaženje je moguće uz volju i uz spremnost na multisektorsku saradnju. Kroz uvođenje testiranja u zajednici mi možemo povećati obuhvat testiranih i možemo povećati stopu testiranja na HIV i Hepatitis, a samim tim možemo brže i lakše omogućiti osobama koje su u riziku da znaju svoj status i da što prije pristupe procesu liječenja“, istakla je Šišović.
Bonus video:
