Crna Gora mora osigurati puno poštovanje ljudskih prava, a iako je značajan napredak postignut u postavljanju pravnog okvira, još ne postoji politička volja da se ljudska prava postave kao prioriteti i da se javni interes stavi iznad interesa političkih partija.
To je saopšteno u izvještaju međunarodne organizacije Civil rights defenders (CRD) za područje zapadnog Balkana, u dijelu koji se tiče Crne Gore.
CRD je poručio crnogorskim funkcionerima da moraju prestati da prikazuju branitelje ljudskih prava - novinare i civilne aktiviste, kao neprijatelje države, samo zbog toga što koriste svoje pravo na izražavanje mišljenja.
CRD upozorava i na to da “Crnu Goru ponekad nazivaju i zarobljenom državom”.
Dio izvještaja, koji je tiče Crne Gore, radio je Centar za građansko obrazovanje (CGO).
“Posebna karakteristika Crne Gore je njena politička situacija i činjenica da je na vlasti ista partija skoro tri decenije. Ne iznenađuje, ali zabrinjava percepcija vrlo česte političke diskriminacije. Ovo posebno pogađa novinare i civilne aktiviste, koji se često, zbog prirode posla, suprotstavljaju vlastima i često su mete pokušaja diskreditacije, jer ih vlasti doživljavaju kao opoziciju”, upozoravaju iz CRD-a.
Prema njihovoj ocjeni, politička volja je presudna za “promjenu zvaničnog diskursa, prema kojem su novinari i civilni aktivisti stigmatizovani kao neprijatelji društva i države”.
“Da bi se to postiglo, glavna odgovornost je na vlastima, koje moraju uspostaviti smislen dijalog sa braniteljima ljudskih prava”, poručeno je u izvještaju.
U izvještaju se navodi da su ljudska prava u Crnoj Gori kroz analizu međunarodnih i domaćih propisa, ali i kroz razgovore sa civilnim aktivistima i novinarima, rađenim tokom avgusta i septembra.
Skupština je politički smjenjivala civilne aktiviste
CRD ocjenjuje da se okruženje, u kojem djeluju novinari i civilni aktivisti u Crnoj Gori, iz godine u godinu pogoršava.
Napominju da su se na kraju 2017, a posebno tokom 2018, civilni aktivisti smjenjivani iz kontrolnih tijela javnih ustanova.
“Ova ‘čišćenja’ su imala dvije negativne posljedice: ova važna tijela su ostajala bez nezavisnih eksperata čiji su glasovi osiguravali da institucije rade u javnom interesu. Sa druge strane, to je jasna poruka da nijesu dobrodošli u takva tijela svim kritički nastrojenim građanima, iako zakoni garantuju nezavisnost”, stoji u izvještaju CRD-a.
Podsjeća se da je vladajuća većina u Skupštini Crne Gore smjenjivala predstavnike civilnog sektora u kontrolnim tijelima ustanova, te da se radilo o “politički mortivisanim odlukama”.
“Neki od smijenjenih aktivista su svoje slučajeve procesuirali prema sudovima, ali mnogi nijesu dovedeni do kraja jer je Vrhovni sud izdao ‘uputstvo’ u kome upozoravaju sudije da da ne preispituju odluke parlamenta. Ovo je izazvalo žestoko protivljenje pravnih eksperata i civilnih aktivista, ali i privuklo pažnju Evropske komisije, jer ugrožava ustavnu podjelu grana vlasti i vodi u pravnu nesigurnost i kršenje prava građana..”, navodi se u izvještaju.
Sloboda medija svake godine sve ugroženija
U međuvremenu se, ocjenjuju CRD, pogoršala i sloboda medija. Podsjećaju da je u periodu od 2014. do 2018, prijavljen je 31 napad na novinare, njihovu ili imovinu medija, te da nijedan fizički napad na novinare nije rasvijetljen, uključujuči ubistvo glavnog i odgovornog urednika “Dana” Duška Jovanovića iz 2004.
“Nedavno su visoki državni zvaničnici javno priznali da Jovanovićevo ubistvo, kao i prebijanje novinara ‘Vijesti’ Tufika Softića, najvjerovatnije nikad neće ni biti riješeno, i to zbog loše vođenih istraga, iako to nikada nije dokazano niti je zbog toga iko od odgovornih sankcionisan. I pored obećanja sa najviših državnih adresa i snažnog interesovanja međunarodne zajednice, nije riješen ni slučaj ranjavanja novinarke ‘Vijesti’ Olivere Lakić”, stoji u izvještaju.
Navodi se i da su civilni aktivisti i novinari saglasni da postoji “stalni politički uticaj vladajuće partije na institucije”.
Ističu i nedostatak transparentnosti rada državnih institucija i organa, ali upozoravaju i na distribuciju državnog novca pojedinim nekritičkim medijima, bez jasnih i vidljivih pravila.
”Probuditi” tužioce na akciju
CRD je preporučio Vladi da revidira svoje programe finansiranja i osigura da se sredstva dodjeljuju transparentnim postupkom koji omogućava dovoljno vremena svim učesnicima da podnesu prijave.
“Tužilaštvo i odjeljenje policije moraju da daju prioritet istragama napada na novinare i medijsku imovinu, posebno one slučajeve koji se približavaju zastari. S obzirom na pokazanu nevoljnost nacionalnih vlasti da efikasno sprovode ove istrage, trebalo bi istražiti mogućnost uključivanja nezavisnih stručnjaka u te istrage”, preporučuje se u izvještaju.
Takođe, Tužilaštvo bi trebalo da obezbijedi primjenu kriterijuma i praksi krivičnog gonjenja napada i govora mržnje, kako bi se izbjegli različiti pristupi sličnim slučajevima, posebno kada su u pitanju oni koji štite ljudska prava.
“Ovo bi podiglo povjerenje javnosti u rad Tužilaštva, ali i podstaklo branitelje ljudskih prava da direktnije sarađuju sa tužiocima, umjesto da ulažu napor da ih ‘probude’ na akciju podnošenjem žalbi u medijima”.
CRD preporučuje i aktivnije objavljivanje podataka od javnog interesa, a institucijama sugerišu i da budu otvorenije za zahtjeve za slobodan pristup informacijama. To bi, smatraju u CDR-u, ograničilo prostor za lošu praksu i podiglo povjerenje javnosti u rad institucija.
“Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama trebalo bi da bude efikasnija u rješavanju žalbi protiv institucija koje ne ispunjavaju zakonski uslov da blagovremeno odgovore na zahtjeve za informacijama. Dosadašnji učinak Agencije dovodi u pitanje njenu misiju. Vlasti zadužene za reformu obrazovanja trebalo bi da u sistem uključe predmete o ljudskim pravima, kako bi se obezbijedilo široko prihvatanje koncepta ljudskih prava i upoznavanje sa mehanizmima njihove zaštite. S tim u vezi, branitelje ljudskih prava treba pozvati u učionice da direktno razmijene svoja iskustva sa učenicima i studentima...”, poručuju iz CRD-a.
Bonus video:
