Kolašinske tračare - naziv je do skoro aktivnog Instagram profila, na kojem su se mogli pročitati “manje poznati detalji iz života...“, ili “tajne“ mnogih kolašinskih tinejdžera i tinejdžerki.
Sa još dva-tri anonimna profila na toj društvenoj mreži, koji imaju znatan broj pratilaca, nemilice su dijeljene “informacije”, nerijetko i gotovo vulgarnog sardržaja, o privatnom životu učenika i učenica srednje i osnovne škole.
Autor(i) profila, bar za sada, prošli su bez posljedica, jer taj oblik vršnjačkog nasilja nije prijavljivan kolašinskoj policiji.
Rezultati istraživanja NVO “Juventas” među osnovcima i srednjoškolcima, sprovedeno u 18 opština, pokazalo je da je Kolašin jedna od sredina sa izraženijim problemom više vrsta vršnjačkog nasilja, kažu u nadležnim kolašinskim službama. Problem prepoznaju kao “gorući”, naročito ako se “uzme u obzir visoka društvena tolerancija na tu vrstu nasilja”.
Kako kaže mr Katarina Puletić, psihološkija i savjetnica za podršku ranjivim grupama, prvi korak u borbi protiv vršnjačkog nasilja sa nivoa lokalne uprave je usvajanje Lokalnog akcionog plana (LAP), koji je trenutno na javoj raspravi. Sljedeći korak je formiranje multidisciplinarnog tima koji će se baviti prevencijom i reagovanjem u slučajevima nasilja.
Opština Kolašin je potpisala Sporazum o saradnji sa NVO “Juventas“, u sklopu projekta “Koalicija protiv vršnjačkog nasilja u crnogorskim školama“ koji podržava Delegacija EU u Crnoj Gori. Radna grupa, autor plana aktivnosti koje bi trebalo da smanji nasilje među učenicama, konstatovala je i da su u toj sredini “u odnosu na fizičko, češće pojave drugih vrsta nasilja, poput psihološkog, socijalnog, elektronskog…”.
Prema LAP-u, najveći problem u toj oblasti je nedovoljan rad na prevenciji vršnjačkog nasilja, nedovoljna senzibilisanost i osviještenost zajednice i efikasnost sistema podrške i zaštite žrtava i počinilaca.
“Vršnjačko nasilje je pojava kada je učenik iznova i trajno izložen negativnim postupcima od strane jednog ili više učenika. Tek kada postoji nesrazmjer snaga i kada se dječaci ili djevojčice koji su izloženi napadima teško brane i bespomoćni su u odnosu prema učeniku koji ih zlostavlja, tada možemo govoriti o vršnjačkom nasilju“, kaže Puletićeva.
U jedinoj kolašinskoj gradskoj osnovnoj školi “Vijestima” su kazali da su prepoznali taj problem i da se uspješno nose sa njim. U toj ustanovi napominju da treba praviti razliku između vršnjačkog nasilja i vršnjačkih sukoba.
“Postoji Protokol u slučaju nasilja, gdje su jasno navedene smjernice kako reagovati u slučaju bilo koje vrste nasilja, i u slučajevima vandalizma. Postoji pravilnik o izricanju vaspitnih mjera, a nastavnici su obučeni da primjenjuju restituciju. U školi postoji tim za prevenciju nasilja, koji razmatra svaki problem u vezi s nasiljem i predlaže mjere u cilju podrške, kako djetetu koje je žrtva nasilja tako i djetetu koje je vršilo nasilje”, odgovorili su “Vijestima” iz OŠ “Risto Manojlović”.
Tvrde i da imaju dobru saradnju sa Centrom za socijalni rad. Vršnjačko nasilje, objašnjava Puletićeva, ne mora da se dešava samo u školi. “Ono je prisutno u dvorištu iste, na putu od škole do kuće, u prevoznim sredstvima. Problem vršnjačkog nasilja u Kolašinu je gorući, što je bio i povod da se pokrene ovo pitanje i uspostavi saradnja“, rekla je ona.
U LAP-u piše i da je problem nedovoljna efikasnost sistema podrške i zaštite žrtava i počinilaca vršnjačkog nasilja. Istaknuto je i da vaspitne mjere treba izricati tek nakon što se dobro ispita i procijeni koja vaspitna mjera odgovara djetetu. U planu aktivnosti sa suzbijanje nasilja među osnovcima i srednjoškolcima, a piše i da „rješenje problema nije izmještanje djece iz odjeljenja ili škola“.
Sajber nasilje među osnovcima
U OŠ „Risto Manojlović“ kažu da im posebnu teškoću predstavlja sajber nasilje koje, kako objašnjavaju, otkriju tek kada ga učenik prijavi, ili roditelji reguju.
“Postoji više vrsta takvog nasilja. Neke od njih su elektronske poruke koje sadrže vulgarnosti i uvrede, prijeteće poruke, ocrnjivanje ili optuživanje drugog slanjem glasina i laži, lažno predstavljanje, otkrivanje nečijih tajni, podataka i slika koje nijesu namijenjene javnosti...“, kaže Puletićeva.
U LAP-u piše da škole nemaju mehanizam koji bi uticao na sajber nasilje. Nadležni u školama o tome dobiju informacije tek kad taj oblik nasilja dobije opasniji oblik.
Nedostatak stručnog kadra ozbiljan problem
U LAP-u piše da je ozbiljan problem to što kolašinska kancelarija Centra nema psihologa. Stručnjaka iz te oblasti nema ni u Domu zdravlja.
“Osim problema nedostatka stručnog kadra, ocijenjeno je da su zaposlenima u Centru za socijalni rad potrebne obuke na temu vršnjačkog nasilja. Problem sistemskog karaktera je svakako nepostojanje Centra za mentalno zdravlje, kao i nedostatak stalno angažovanog psihijatra u Domu zdravlja…”.
Za autore tog dokumenta problematično je i što se inspektor za maloljetničku delinkvenciju u kolašinskoj policiji ne bavi samo tim problemima, već i ostalim iz oblasti opšteg kriminaliteta.
Bonus video:
