Veliki talasi usljed jakog južnog vjetra i ove zime ugrožavaju objekte nudističkog naselja na Adi, ali se ne zna da li su i koliku proizveli štetu. Na udaru je plažni restoran i prvi apartmani do ušća, koje od mora brane džakovi sa pijeskom i drvene grede.
Nekoliko apartmana u ponedjeljak bilo je do balkonskih prozora zatrpano pijeskom što, prema riječima predsjednika NVO “Zeleni korak” Dželala Hodžića, nedvosmisleno upućuje na zaključak da je za vrijeme nedavnog velikog nevremena voda stizala i dotle iako je za vrijeme osamdesetih godina more od njih bilo daleko 150 metara.
Na ušću Bojane usidren je vodeni bager, refuler, a u zaleđu plaže i dalje stoji velika gomila izvađenog pijeska.
Erozija plaže, tvrdi Hodžić, evidentna je, uprkos informacijama iz Vlade da je kupalište prihranjeno pijeskom izvađenim sa ušća i prošireno za oko 30 hiljada kvadrata.
"Prošlo je pet do dvanaest, kada je Ada u pitanju. Vlada mora da se obavezno pozabavi ovim problemom jer tretiranje posljedica nije rješenje. Kao i kod bolesnika koji ima temperaturu, mora se liječiti uzrok, a to su urgentni razgovori sa Albanijom oko sliva Drima i tamošnjih hidrocentrala i čišćenje korita rijeke“, smatra vodeći ulcinjski eklolog.
Tvrdi da se u procesu ozdravljenja eko sistema moraju koristiti iskustva Italije, koja je prije nekoliko decenija imala sličnih problema, ali i Holandije, koja je šampion u odbrani kopna od mora. Kaže i da u Evropi postoje pristupni fondovi za takve vrste problema.
"Za to treba znanje, a Ulcinj je tu nejak. Mora se uključiti i država i međunarodne institucije. Ako ne uradimo to, Ulcinj će ostati bez glavnog turističkog oslonca u Evropi“, ocijenio je Hodžić.
Prof. dr Sava Petković iz Beograda ranije je pojasnio šta je glavni razlog erozivnog procesa na Adi. On tvrdi da plaža na Adi Bojani ne nestaje zbog eksploatacije pijeska za potrebe građevinarstva, jer je riječ o „veoma malim“ količinama u „odnosu na količine pijeska koje se pod uticajem talasa i morskih struja odnose u more“.
"Sve do početka sedamdesetih godina prošlog veka je postojala ravnoteža između količina nanosa koje su pod erozionim dejstvom talasa odnošene sa Ade Bojane u more i količina nanosa koji je Bojana unosila u more. Nakon toga, Albanija počinje izgradnju većeg broja akumulacija na Drimu i njegovim pritokama u kojima se zadržavaju velike količine nanosa“, kazao je Petković.
Bonus video:
