Vlada razmatra više lokacija koje bi mogle da budu karantin za slučaj masovnog obolijevanja ili pojave slučajeva novog koronavirusa, a jedna od njih je i bivša vojna kasarna u ulcinjskom naselju Zoganj.
To su “Vijestima” potvrdili u Ministarstvu zdravlja.
“Trenutno se sagledava više lokacija koje po osnovnim karakteristikama treba da ispunjavaju minimum građevinskih i logističkih uslova da bi mogle biti korišćene za potrebe karantina. Planovi postupanja koji se razrađuju za slučaj masovnog obolijevanja ili priliva potencijalno inficiranih podrazumijevaju više lokacija na teritoriji države”, piše u odgovoru.
Iz tog resora kazali su da se zbog imovinsko-pravnih odnosa, kojim su opterećene pojedine lokacije, posebno vodi računa da svi potencijalni objekti budu u državnom vlasništvu, a da je osnovni prioritet ispunjenost potrebnih uslova u ovakvim situacijama.
Pod nadzorom preko 40 osoba, najviše u Kotoru
Rizik po zdravlje stanovništva Crne Gore od infekcije novim koronavirusom trenutno se smatra niskim.
Iz Instituta za javno zdravlje tokom prošlog mjeseca saopštili su da su u saradnji sa zdravstveno-sanitarnom inspekcijom uspostavili kontrolu na granicama, jer Crna Gora kao turistička zemlja može očekivati veliki broj putnika.
“U slučaju povišene temperature inspekcija poziva epidemiološku službu, pacijent se transportuje u Klinički centar, u izolaciju. Za slučaj da se utvrdi da nemaju simptome koronavirusa, putnici se stavljaju pod nadzor”, kazao je tada direktor Instituta Boban Mugoša.
Nadzor nad ovim osobama, kako je ranije saopšteno, traje do 14 dana (koliko traje inkubacija virusa), a njihovo zdravstveno stanje kontroliše se na svakih 12 sati. Iz Instituta su preksinoć kazali “Vijestima” da je u tom trenutku pod zdravstveno sanitarnim nadzorom bilo 46 osoba, koje su boravile u područjima pogođenim koronavirusom.
“Ovaj broj je jako promjenjiv i posljedica je činjenice da se najveći broj osoba, koje se stave pod nadzor, relativno kratko zadržavaju u Crnoj Gori. Najveći priliv u posljednja 24 časa je bio na području u nadležnosti higijensko-epidemiološke službe Kotor (više od devet osoba)”, piše u odgovoru.
Kazali su da je zdravstveno stanje svih osoba stavljenih pod nadzor dobro, odnosno da nemaju simptome koji bi odgovarali infekciji novim koronavirusom i da će javnost biti obaviještena u slučaju bilo kakvih simptoma.
2.130 osoba umrlo je do juče popodne od novog koronavirusa, a oboljelo je 75.752. Kada je riječ o Evropi, u Italiji su potvrđena tri slučaja, Španiji dva, Belgiji, Švedskoj i Finskoj po jedan, a u Velikoj Britaniji devet... Najpogođenija je kineska pokrajina Hubei, sa preko 60.000 oboljelih, a u čijem gradu Vuhanu je došlo do pojave prvih slučajeva obolijevanja. Od virusa se oporavilo preko 15.000 osoba.
Među osobama koje su prekjuče bile pod nadzorom, kako saznaju “Vijesti” je i jedan od rukovodilaca na gradilištu auto-puta iz Kine, ali koji ne dolazi iz najpogođenije oblasti i nema simptome bolesti.
Inače, većina kineskih državljana angažovanih na izgradnji auto-puta porijeklom je iz oblasti Hubei, gdje je registrovan najveći broj oboljelih.
Iz Instituta su u januaru, nakon sastanka sa predstavnicima kompanije CRBC, kazali da se skoro 800 radnika nalaze u Kini i do daljeg se neće vraćati u Crnu Goru.
Razlike između karantina i nadzora
Pomoćnik direktora Instituta Senad Begić “Vijestima” je juče pojasnio da je karantin, po definiciji, mjera kojom se ograničava sloboda kretanja i utvrđuju obavezni zdravstveni pregledi zdravim licima koja su bila (ili za koje postoji sumnja) da su bila u kontaktu sa licima oboljelim ili sa licem za koje postoji sumnja da je oboljelo od neke karantinske bolesti.
“Osnovna razlika između karantina i zdravstvenog nadzora leži u procjeni rizika ili vjerovatnoće da je neka osoba bila izložena virusu”, rekao je Begić.
Pojasnio je da se mjera karantina sprovodi kada je veća (velika) vjerovatnoća, odnosno kada se opravdano sumnja ili zna da je lice bilo u kontaktu sa oboljelima. Tada se, tvrdi, obično radi o zdravim licima koja mogu biti u fazi inkubacije infekcije, a bez simptoma. “Zdravstveni nadzor se pak sprovodi nad licima za koja je rizik izloženosti uzročniku bolesti mali, odnosno kod lica za koje ne postoje podaci da su bili u kontaktu te samim tim nisu mogli biti niti izloženi niti zaraženi infektivnim agensom”, objasnio je Begić. Prema njegovim riječima, druga razlika je u ograničenju prava kretanja, jer osoba pod nadzorom s obzirom na nisku ili zanemarljivo nisku vjerovatnoću da je bila izložena virusu može slobodno da se kreće, dok osoba u karantinu ne može, upravo da bi se smanjila mogućnost širenja obolijevanja u opštoj populaciji.
“Dakle, mjera karantina ima za cilj da se tokom perioda inkubacije spriječi širenje bolesti sa lica koja su bila ili za koja se sumnja da su bila u direktnom kontaktu sa oboljelim licem ili sa licem za koje postoji sumnja da je oboljelo od zarazne bolesti, tokom perioda zaraznosti”, zaključio je Begić.
Bonus video:
