Javno preduzeće Stambeno komunalo Herceg Novi iniciralo je projekat izrade Geografsko infomacionog sistema (GIS) za tu opštinu, sa ciljem da na jednom mjestu prikuplja, smješta, analizira, upravlja i prikazuje podatke koji su povezani sa lokacijom.
“Sve što je vezano za prostor i izvještaji koji su vezani za prostorne elemente se najlakše dobijaju putem ovog informacionog sistema”, objasnila je Munevera Dabović, autorka projekta.
Rekla je da je ideja “rođena” još 1986. godine.
“Osnovna jedinica je katastarska čestica, odnosno katastarska podloga. Ako imamo prostorno urađen katastarski plan, vezujemo sve objekte za parcelu koji se nalaze na njoj. To su zgrade, kuće, ulice, nadzemni i podzemni vodovi, dakle kompletna komunalna infrastruktura”, navodi Dabović.
Ona tvrdi da ni danas u opštini ne postoji dokumentacija na jednom mjestu o svim vodovima bilo koje vrste - vodovodne infrastrukture, kanalizacije, elektroinstalacija, telefonsku: “Sve ono što se nalazi ispod zemlje, ali i na zemlji i svih pratećih objekata”.
“Kada to imamo na jednom mjestu, pa se planski radi neka izgradnja, jednostavno znate gdje su vodovi, na koji način dovesti do određene parcele vodu, struju idrugo što je potrebno. Druga stvar, ako dođe do kvara, ne moramo ići i ispitivati na deset mjesta gdje je i šta je problem. Jednostavno znate da se na određenoj poziciji nalazi neki vod, dovedete mašinu, iskopate i otklonite havariju”, objašnjava Dabović.
Kaže da je postoji GIS tokom radova na projektu kanalizacionog kolektora koji traju već petu godinu, ne bi učinili toliko štete na elektro i vodovodnoj infrastrukturi.
Dabović ističe da je još 2007. godine izašao Zakon o katastru koji je definisano, kako i na koji način treba voditi katastar vodova i šta je on, kao i na koji način mora da se napravi.
Kako na nivou opštine ne postoji GIS, u Stambeno komunalnom su htjeli da pokažu šta taj sistem može i kakva je korist od njega, nemajući nikakvih sredstava osim softvera koji su koristili.
Sada su kupili i licencirani softver.
“Prvo smo krenuli sa katastrom groblja jer njime gazdujemo. Sada imamo svu dokumentaciju koja je vezana za gradsko groblje, od ugovora, gradnje grobnica i sve što ima veze sa tim. Upitom u svakom trenutku možete da saznate gdje je ko sahranjen, ko je nosilac održavanja grobnog mjesta i cijeli istorijat toga. Imamo i snimke, pa vi dobijate vizuelno prostor gradskog groblja, što je veoma bitno. Vidite svaku poziciju, kako doći do tog mjesta i sve relevantne podatke. To smo uspjeli zaokružiti i završiti”, navodi Dabović.
Paralelno su počeli i izradu katastra javne rasvjete. Snimili su gdje se nalaze stubovi, kao i prateće objekte. “Crtali smo djelove trafostanica gdje se nalaze naši ormarići javne rasvjete i iscrtali šemu spoja sa svim sa svim pratećim uređajima koji se tu nalaze, sa specifikacijom opreme koja se tu nalazi. Sjutra kada se dogodi kvar, ne mora se izaći na lice mjesta, nego vi pogledate šemu i vidite koji su uređaji na tom mjestu ugrađeni, šta vam i kako nedostaje i onda odete na teren i to odradite”.
Namjeravali su da prave dnevnik rada o svakoj intervenciji, kako bi na osnovu toga utvrdili koje područje ima najviše ispada električne energije.
Lakše bi se utvrdili i divlji priključci. Od kada je pokrenuta ideja GIS-a, nije se daleko odmaklo, jer osim deklarativne, nije bilo i nema konkretne podrške lokalne vlasti.
Zalud sistem, ako nema stručnjaka
“Cilj GIS-a je da stalno raste i da se razvija i da imate stručnjaka koji će iz toga izvući odgovarajuće podatke”, saopštila je Dabović.
Potreban je odgovarajući softver i oprema za geološko ispitivanje, što je i najskuplje.
Bonus video:
