Rodna ravnopravnost nije „žensko pitanje“, ono zahtijeva zajednički napor različitih društvenih aktera, angažman i muškaraca i žena kako bi se ostvarili univerzalni demokratski principi, među kojima je i rodna ravnopravnost.
Ovo se navodi u saopštenju Centra za građansko obrazovanje (CGO) povodom osmog marta- Međunarodnog dana žena, koje potpisuje koordinatorka programa Ljudskih prava ove nevladine organizacije Tamara Milaš.
"Jednakost polova više ne bi smjela da se tretira kao posebno pitanje, nego prožimajuće pitanje svih politika, strategija i planova djelovanja kako bi se razvijala istinska demokratija. Posljedice održavanja predrasuda i nejednakog tretmana žena i muškaraca imamo i kroz poražavajuće rezultate istraživanja javnog mnjenja iz 2019. godine, a koji ukazuju da je čak 68% onih koji smatraju da je najvažnija uloga žene u društvu da bude dobra supruga i majka", navodi se u saopštenju CGO.
Oni podjećaju da se u crnogorksom društvu nedovoljno radi na uključivanju žena u procesu odlučivanja, te nesaglasnosti između zakona i prakse u suzbijanju stereotipa i diskriminacije i obezbjeđivanju jednakih šansi.
"Takvoj situaciji doprinose i kreatori politika u Crnoj Gori. Na primjer, nedavno je prilikom kadrovskih promjena u svojim organima vladajuća Demokratska partija socijalista (DPS) smanjila broj žena, pa u aktuelnom Predsjedništvu od 15 članova ima samo 1 ženu odnosno nešto malo više od 6% u odnosu na ranijih 20%. Slična je situacija i u drugim parlamentarnim partijama. Iako Socijaldemokratska partija (SDP) za predsjednicu ima ženu, u njenom Predsjedništvu je samo 13.50% žena (19 muškaraca i 3 žene). Zatim, Demokratska Crna Gora u svom Predsjedništvu ima 34 muškarca, a svega 2 žene, dok u Građanskom pokretu URA Predsjedništvo čini 16 muškaraca i 2 žene. Članice Demokratskog fronta imaju u svojim predsjedništvima između 15 i 22% žena (Pokret za promjene (PZP) ima 11 muškaraca i 2 žene Predsjedništvu; Nova srpska demokratija (NOVA) u Predsjedništvu ima 11 muškaraca i 3 žene; a Demokratska narodna partija (DNP) ima 19 muškaraca i 5 žena u svom Predsjedništvu)", saopštili su iz CGO.
Iz ove nevladine organizacije tvrde da ovakvi podaci pokazuju da se stranke samo deklarativno zalažu za rodnu ravnopravnost.
"To ima svoj izraz i institucijama, pa tako, na primjer, u Vladi Crne Gore među 20 članova Vlade imamo četiri ministarke (20%), a žena nema među tri potpredsjednika Vlade niti je žena ikad bila premijerka u Crnoj Gori", naglasili su iz CGO.
Oni su apelovali na donosioce odluka i kreatore javnih politika da Crna Gora da utiču na primjenjivanje međunarodnih standarda rodne ravnopravnosti u praksi.
"Na taj način će se pozitivno djelovati i na druge goruće probleme, poput suzbijanja diskriminacije na tržištu rada i stvaranje uslova za ekonomsko osnaživanje žena i borbe protiv nasilja nad ženama", zaključili su iz CGO.
Bonus video:
